EXPEDITIO | Centar za održivi prostorni razvoj, Kotor
Prezentacija pod nazivom “Unapređenje javnog prevoza u Kotoru + Primjer dobre prakse iz Šibenika” održana je u Kreativnom Hubu (Stari zatvor) 30.1.2024. godine sa ciljem da se pokrene diskusija o poboljšanju javnog prevoza na teritoriji opštine Kotor, kao i da se predstavi primjer dobre prakse iz susjedne Hrvatske. Prezentacija je organizovana od strane NVO “Expeditio”Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora.
Događaju, koji je trajao gotovo 3 sata, prisustvovalo je 33 učesnika/ce (20 žena i 13 muškaraca):
- Građani/ke (šira zajednica) – 21
- Službenici/e lokalne samouprave u svojstvu zainteresovanih građana/ki – 3
- Odbornica lokalnog parlamenta – 1
- Predstavnici/e NVO – 5
- Predstavnici/ca medija – 3
Nakon pozdravne riječi, Tatjana Rajić iz NVO Expeditio predstavila je nacrt dokumenta “Građani/ke o unapređenju javnog prevoza na teritoriji Kotora”, koje je obuhvatilo analizu postojećeg stanja i predloge politika za poboljšanje javnog gradskog prevoza. Proces izrade pomenutog dokumenta se zasnivao na online anketi koju je popunilo 640 aktivnih i potencijalnih korisnika/ca javnog prevoza, kao i na „desk“ istraživanju dostupnih studija i publikacija među kojima je najznačajnija „Studija javnog gradskog i prigradskog transporta putnika na teritorija grada Kotora“ (2016). Rezultati istraživanja su ukazali na veliki stepen nezadovoljstva građana/ki postojećim uslovima javnog prevoza na teritoriji Kotora i hitnu potrebu za njegovim unapređenjem. Primjera radi, 67.4% aktivnih korisnika ocjenjuje postojeći javni prevoz ocjenama 1 i 2 (na ponuđenoj skali od 1-izuzetno loš do 5-izuzetno dobar). Kao glavni problemi izdvajaju se kašnjenje, gužve (pretrpanost), nedovoljna frekventnost i loša pokrivenost linijama. Što se tiče potencijalnih korisnika/ca, čak 87% njih izražava nedvosmislenu spremnost da pređu na korišćenje javnog prevoza ukoliko bi bio bolje organizovan.
Prezentacija je uključila i preporuke za poboljšanje postojećeg stanja, među kojima su: povećanje frekvencije postojećih linija i uvođenje novih na osnovu procjene potreba građana/ki, razdvajanje školskog od gradskog prevoza, uključivanje noćnih linija, poboljšanje stanja postojećih autobuskih stajališta i uvođenje novih, informisanje putnika u „realnom vremenu“, aktiviranje morskog saobraćaja… Poseban naglasak stavljen je na potrebu za inkluzivnošću voznog parka koji bi bio prilagođen za različite kategorije korisnika/ca (OSI, roditelji sa djecom, trudnice…) te rodni aspekt korišćenja javnog transporta. Otvoreno je i pitanje percepcije građana/ki o mogućoj korupciji u sektoru javnog prevoza, što takođe predstavlja dio istraživanja. Skoro trećina učesnika/ca istraživanja izrazila je sumnju da bi korupcija mogla imati ulogu u trenutnim nedostacima sistema javnog prevoza, a kao osnov sumnje dominantno se ukazuje na dugogodišnji „monopol“ jednog prevoznika upros priružbama korisnika na kvalitet njihovih usluga, kao i ignorisanje građanskih apela na stanje javnog prevoza od strane gradske uprave. Ovakva percepcija dijela javnosti ukazuje na potrebu za većom transparentnošću i odgovornošću u sistemu upravljanja javnim prevozom, važnost raspisivanja takvih tendera koji podstiču konkurenciju ili osnivanje sopstvenog gradskog saobraćajnog preduzeća, kao i za aktivnijim uključivanjem građana/ki u procese donošenja odluka. Na taj način bi se vratilo povjerenje u sistem javnog transporta i poboljšala njegova efikasnost.
G-din Petar Mišura, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika, te voditelj projekta „Integrirana mobilnost na području Grada Šibenika“, predstavio je inspirativan primjer iz ovog grada, gdje je, od nule uspostavljen savremen i efikasan sistem javnog prevoza. Kroz korišćenje sredstava Evropske unije, Šibenik je donio Studiju integracije i organizacije javnog prijevoza u gradu Sibeniku i uspio implementirati niz smjelih rješenja, uključujući osnivanje gradskog preduzeća, kupovinu sopsvenih autobusa i uvođenje informacionog sistema, a radi se i na integraciji različitih oblika transporta. Ovaj primjer služi kao dokaz da su inovacije i ulaganja ključni za transformaciju javnog prevoza u održiv, efikasan i sistem koji je prilagođen potrebama korisnika/ca. Cijene prevoza su izuzetno pristupačne: mjesečna karta za građanstvo u svim zonama grada (3) je 20eu, za djecu iznosi 5eu, za penzionere i studente 10eu, a socijalna karta iznosi svega 1eu mjesečno. Mjere koje je Šibenik primjenio rezultirale su značajnim porastom broja korisnika/ca javnog prevoza i smanjenjem saobraćajnih gužvi. Prije unapređenja javnog prevoza, u Šibeniku su se sretali sa problemima sličnim onima koje vidimo u Kotoru – gužve i haos na putevima, nemogućnost pronalaska parkinga, emisija štetnih gasova…
Po riječima g. Mišure, javni gradski prevoz predstavlja jedino dugoročno rješenje za rasterećenje saobraćaja u gradskim sredinama. Korišćenjem autobusa, koji mogu da zamijene i do 70 privatnih vozila na putevima, gradovi mogu značajno smanjiti gužve i potrebu za dodatnom infrastrukturom koja servisira privatna vozila poput novih puteva, parkinga, nadvožnjaka… Primjer Estonije, koja je uvela besplatan javni prevoz, ilustruje ovaj pristup: smanjenjem upotrebe automobila, država je uspjela da redukuje potrebu za gradnjom nove infrastrukture za putničke automobile. Ekonomska kalkulacija, dakle, pokazuje da investicije u efikasan i dostupan javni prevoz mogu biti isplativije od izgradnje dodatne infrastrukture za akomodaciju sve većeg broja privatnih vozila (što ne rješava nužno problem gužvi u gradovima). Važno je suočiti se sa činjenicom da javni gradski prevoz nije profitabilan i mora se subvencionirati gradskim novcem, ali su dugoročni efekti po kvalitet života u zajednici puno važniji od kratkoročnih prihoda.
Na kraju prezentacije, učesnici su imali priliku da postavljaju pitanja, podijele iskustva i diskutuju o mogućim rešenjima i predlozima za unapređenje javnog prevoza u Kotoru.
———-
Dodatno pročitajte objave na Radio Kotor i BokaNews