EXPEDITIO | Centar za održivi prostorni razvoj, Kotor
Kako mladima omogućiti da kulturnu baštinu bolje upoznaju i razumiju? O ovoj temi razgovaralo se na panel-diskusiji koju je 2.10.2026. organizovao EXPEDITIO u okviru projekta „Ključ Kotora – otključajmo potencijal mladih za bavljenje baštinom“.
U panelu su učestvovali Andrija Starčević, student istorije Jadrana i Mediterana i crnogorskog jezika i književnosti, Aleksandra Dimitrovski i Simona Sofrenić, učenice Gimnazije Kotor, Madalena Martinović iz Opštine Kotor, Tina Ugrinić iz Istorijskog arhiva Kotor, profesor sociologije Mladen Žiković i Tatjana Rajić, arhitektica iz EXPEDITIO-a.
Tokom razgovora otvorena su pitanja odnosa mladih prema kulturnoj baštini, načina na koje se ona predstavlja, uloge obrazovnih i kulturnih institucija i mogućnosti da se mladi aktivnije uključe u procese istraživaja i propitivanja baštine.
Učesnice kotorske Gimnazije istakle su da je kulturna baština važna za razumijevanje sopstvenog identiteta. Govorile su o tome kako tradiciju sagledavati iz različitih perspektiva. Naglasile su da kritičko promišljanje tradicije ne znači odbacivanje ili mijenjanje iste, već mogućnost da je bolje razumijemo i tumačimo.
Jedna od važnih tema bila je kako kulturnu baštinu približiti mladima na način koji im je blizak i zanimljiv. Andrija Starčević ukazao je na značaj praktičnog rada i neposrednog iskustva, umjesto pristupa koji se svodi na prenošenje velikog broja informacija. Istakao je da kulturnu baštinu treba predstaviti kao nešto živo i dostupno, a ne kao nešto što je samo staro, nepromjenljivo i udaljeno od svakodnevnog života.
Kao mogući načini približavanja baštine mladima pomenuti su istraživačke aktivnosti, potraga za kulturnim blagom, video-igrice, filmovi, društvene mreže i povezivanje istorijskih tema sa sadržajima koji su mladima već zanimljivi.
Posebno je naglašena važnost neposrednog upoznavanja sa baštinom. Tina Ugrinić govorila je o iskustvu Istorijskog arhiva Kotor u radu sa učenicima i nastojanju da im se arhiv predstavi kao mjesto na kojem mogu otkriti istorijske dokumente i bolje upoznati prošlost grada. Kao jedna od mogućnosti za buduće aktivnosti pomenuta je i radionica paleografije, kroz koju bi učenici mogli da se upoznaju sa starijim oblicima pisma i jezika.
U razgovoru o uključivanju mladih u kreiranje programa i aktivnosti, Madalena Martinović, predstavnica Opštine Kotor govorila je o pripremi novog lokalnog akcionog plana za mlade. Istakla je da je potrebno pronaći načine komunikacije koji će omogućiti veće učešće mladih u kreiranju javnih politika.
Kao primjer građanske inicijative pomenuta je inicijativa učenika Pomorske škole, koju je podržala Opština Kotor izdvajanjem 16.000 eura za fotografski studio u školi. Na žalost, realizacija je naišla na administrativne prepreke ali je inicijativa svakako za pohvalu.
Učesnici panela su ukazali na potrebu da institucije budu pristupačnije mladima, da koriste razumljiviji jezik i da otvore više prostora za njihove ideje i inicijative. Naglašeno je i da je važno da institucije i organizacije civilnog društva sarađuju kako bi se ideje mladih mogle pretvoriti u konkretne aktivnosti.
Učesnici su, takođe, govorili o potrebi da se lokalno nasljeđe više približi učenicima kroz obrazovanje, posjete kulturnim ustanovama i neposredan kontakt sa gradom.
Posebna pažnja posvećena je lokalnom govoru i njegovom mjestu u očuvanju kulturnog identiteta. U razgovoru je istaknuta važnost njegovanja jezičkog nasljeđa.
Profesor Mladen Živković podsjetio je na značaj bratovština kao primjera istorijskih oblika solidarnosti i zajedništva, a takva iskustva mogu biti značajna i za današnje vrijeme.
Jedna od ključnih poruka panel-diskusije bila je da kulturnu baštinu treba upoznavati kroz iskustvo, istraživanje i aktivno učešće. Za njeno očuvanje važni su znanje i istorijski izvori, ali i način na koji se to znanje prenosi i približava novim generacijama.