POZIVAMO VAS da se uključite u proces mapiranja javnih prostora u Boki Kotorskoj. Mapiranje je započeo tim naše organizacije u maju 2011, kao dio projekta SOSTENUTO. Mapiranje je, takođe, doprinos kreiranju baze informacija za izradu Lokalnih programa razvoja kulture 2011-15. za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi. Do sada je prepoznato oko 170 lokacija koje se koriste u manjoj ili većoj mjeri, ili su zapuštene. Često, ove lokacije bi mogle da budu bolje valorizovane kao javni prostori.
Spisak javnih prostora sa obrađenim formularima za svaku prepoznatu lokaciju na teritoriji Opština Kotor, Tivat i Herceg Novi možete naći na www.strategija.bokabay.info. Tamo možete pogledati i KATALOG i MAPU JAVNIH PROSTORA U BOKI. Naša mapa i katalog raspoloživih prostora nisu konačni. Molimo sve Vas, bilo da pripadate stručnoj ili široj javnosti, a imate ideju kojim lokacijama dopuniti mapu javnih prostora da nam se javite.
Dakle, ukoliko prepoznajete još neke javne prostore koji nijesu navedeni u pomenutom spisku, a mogli bi se uzeti u razmatranje molimo Vas da nam pišete na našu mail adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.. Očekujemo Vaše komentare i sugestije.
Mapiranju možete doprinijeti tako što ćete, najkasnije do 30.oktobra 2011, na naš Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. poslati jednu ili više dolje navedenih informacija (sa naznakom "Mapiranje javnih prostora Boke"):
- naziv i/ili tačnu lokaciju javnog prostora /grad, mjesto, tačna pozicija.../
- jednu ili više fotografija prostora
- informacije vezane za postojeći način korišćenja /dešavanja, manifestacije.../
- ideje za unaprijeđenje stanja javnih prostora /npr. dodatne prijedloge za korišćenje ili ideje za opremanje.../
- sve što smatrate važnim da bi se dobile što potpunije i kvalitetnije informacije i ideje...
- Vaše kontakt informacije (e-mail, telefon)
EXPEDITIO je mapirao prostore na osnovu načina njegovog korišćenja, pristupačnosti, fizičkih karakteristika, informatike i opremljenosti prostora. Proces je podrazumijevao identifikovanje javnih prostora, kako onih koji se svakodnevno koriste i koji imaju sadržaje zbog kojih bi ljudi u njima duže boravili, tako i onih koji imaju potencijala da se koriste, ali nisu iskorišćeni ili trenutno imaju neadekvatnu namjenu. Ukoliko mislite da treba dodati informacije postojećem katalogu, budite slobodni da nam se javite sa prijedlozima na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Ove aktivnost se sprovode u okviru procesa izrade Programa razvoja kulture Opština Herceg Novi, Tivat i Kotor 2011-15, a kao dio projekta Sostenuto.
Dio sredstava za ovu aktivnost je obezbjeđen kroz Program realizacije lokalnih javnih radova, od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore putem angažovanja nezaposlenih lica sa evidencije Biroa rada.
-----------------------------------------
Mapiranje javnih prostora u Boki
tekst pripremljen za objavljivanje u "Dnevnim novinama", jesen 2011.
Jedna faza projekta je, kako vidimo iz vaseg zvanicnog saopstenja, zavrsena i upisano je 170 lokacija koje se, dakle , ne koriste na zadovoljavajuci nacin. Sta nam o slici javnog prostora govori taj podatak? Zbog cega je po vasem misljenju zateceno stanje takvo kakvo jeste?
Kroz proces mapiranja javnih prostora (prvenstveno otvornih) pokušali smo da prepoznamo različite lokacije koje već jesu ili bi mogle biti od interesa za javno korišćenje i poboljšanje života naših gradova. Mapirali smo prostore na osnovu načina njihovog korišćenja, pristupačnosti, fizičkih karakteristika, informatike i opremljenosti. Proces je podrazumijevao prepoznavanje pojedinačnih lokacija, kako onih koje se svakodnevno koriste i koje imaju sadržaje zbog kojih bi ljudi u njima duže boravili, tako i onih koji imaju potencijala da se koriste, ali nisu iskorišćeni ili trenutno nemaju adekvatnu namjenu. Broj od 170 nam govori da u Boki postoji veliki potencijal kada su u pitanju javni prostori i da taj potencijal treba bolje koristimo.
Ono sto smo uzimali u obzir kao javne prostore su - trgovi, pijace, gradski centri, parkovi, igrališta... Javni prostori bi trebalo da su mjesta otvorena i dostupna u svakom trenutku svim građanima i građankama, bez obzira na pol, rasu, nacionalnu pripadnost, seksualnu orijentaciju, godine ili društveno-ekonomski status. Zato su oni od velikog značaja u socijalnom i ekonomskom životu zajednica. U javnom prostoru ljudi mogu da pokažu svoju različitost, upoznaju nove ljude i da se druže. Tamo se takođe doživljava sva punoća kulturne raznovrsnosti, čije se njegovanje smatra bitnim za povezivanje ljudi, podsticanje njihovog dijaloga, tolerancije i razmjene. To je svakako jedan od puteva prevazilaženja konflikata. Zbog toga je ulaganje u kvalitetne javne prostore veoma važno – gradovi u kojima se dobro osjecamo upravo nam daju taj osjećaj jer su njihovi javni prostori maštoviti, kreativni i osmišljeni.
U našim sredinama, zatečeno stanje je takvo kakvo jeste prvenstveno jer se, kroz planiranje prostora, uglavnom ne vodi dovoljno računa o prostorima od javnog interesa. U jednom istraživanju koji smo ranije sprovodili, osoba koja se bavi planiranjem u Crnoj Gori konstatovala je:”Nažalost, želja investitora je ono što je ključno za planiranje”. Jasno je da u “investitorskom” pristupu planiranju nema brige za javni interes. Svakako bi uređenje javnih prostora moralo da zanima lokalne samouprave i javne institucije koje se finansiraju od poreza građana.
Da li se moze uporediti stanje u opstinama koje su obradjene? Je li u nekoj stanje gore, bolje? Sta bi po vasem mišljenju trebalo raditi na popravljanju te slike?
U svim opšinama ima boljih i lošijih primjera uređenja javnih prostora i vrlo je teško izvoditi generalne zaključke. Vidno je da se u svim gradovima atraktivniji i uređeniji prostori nalaze u centralnim zonama, za razliku od perifernih djelova. Ima novijih pozitivnih primjera oživljavanja zapuštenih zona poput projekta mladih entuzijasta okupljenih oko grupe “Sinestezija” u Herceg Novom. Postoje razlozi za pohvalu u svakoj od opština, ali takođe postoji i mnogo prostora za unaprijeđenje stanja.
Javni prostor je odličan poligon za kreativnost. Takođe, on može biti izvrstan za obrazovanje i informisanje – za izložbe na otvorenom, kampanje, predavanja i slično. Umjetnost tako postaje svima dostupna. Ona nam može prenositi poruke, osvješćivati nas i njegovati naš osjećaj za lijepo. Javni prostori su žarišta energije.
Kod planiranja, korišćenja postojećih i kreiranja novih javnih prostora, od ključne važnosti je staviti u centar korisnike – proučiti njihove potrebe. U tom smislu, saradnja između donosioca odluka, planera, umjetnika i lokalne zajednice, od izuzetnog je značaja. Javni prostori se mogu unaprijediti novim sadržajima uključivanjem zainteresovanih strana u proces odlučivanja i planiranja.
Uspješni gradovi podstiču svoje građane da primjenjuju originalne ideje u prostorima koje nastanjuju. Građanska kreativnost podstiče osjećaj ponosa, pripadnosti i vezanosti za grad. Život određenog javnog prostora nije isključivo u rukama arhitekata, urbanista i gradskih planera. On se oslanja u velikoj mjeri na građane koji ga koriste i upravljaju njime.
U našim gradovima, na javnim prostorima trebalo bi mnogo više da promovišemo principe održivog razvoja nego što to danas činimo. Možda to zvuči apstraktno, a u stvari je dosta jednostavno. Kada govorimo o ekologiji i klimatskim promjenama, tu je nekoliko jednostavnih principa - ozelenjavanje (lokalnim biljnim vrstama), zaštita od sunca u ljetnjem periodu, uvođenje vodenih površina... U ekonomskom smislu, kada govorimo o javnim prostorima, možemo na primjer voditi računa o uštedi energije kroz korišćenje održivih vidova javnog osvjetljenja. Mogućnosti za podsticanje socijalnog razvoja jedne zajednice u javnom prostoru su ogromne – od uključivanja članova zajednice u kreiranje samog javng prostora, preko podsticanja različitih društvenih i kulturnih aktivnosti, edukacije itd. Svakako bi trebalo podsticati kreativne snage u našim gradovima da se uključe u korišćenje i oživljavanje javnih prostora.
Koliko cete vi kao NVO biti ukljuceni u ozivljavanje prostora i na koji nacin ako hocete? Na koji nacin u projektu sudjeluju Opstine?
Mi odavno želimo da se bavimo više javnim prostorima u Boki u smislu konkretnih akcija uređenja i oživaljavanja. Ima jako puno inspirativnih primjera ove vrste širom svijeta, a sve više i u regionu. Mi dosta saradjujemo sa partnerima iz Slovenije i često smo svjedoci kako se dobre stvari mogu realizovati sa nevelikim budžetom. Dakle, mnogi od tih projekta nisu finasijski zahtijevni, a donose veliku dobrobit zajednicama. Vrlo je važno ne doživjeti uređenje javnih prostora kao “našminkavanje” tj. fizičko uljepšavanje. Javni prostor bi prvenstveno treblo da bude poligon za socijalne dobrobiti zajednica – u tom smislu potrebno je unaprijed razmišljati ko će biti korisnici tih prostora i kako će oni uticati na život gradova. I potrebno ih je što više uključivati, od procesa promišljanja, preko uređenja do korišćenja. Mi smo nedavno sprovodili istraživanje o Trgovima Kotora i bili smo prijatno iznenadjeni koliko se ljudi odazvalo da odgovori na upitnik koji smo kreirali. To govori da ljudi žele da budu pitani i žele da daju ideje i utiču na promjenu svog okruženja.
Naši javni prostori su često okupirani baštama kafana. Nekada se čini da je ugostiteljstvo primarna funkcija, bar kada su u pitanju trgovi. Zbog toga, trgovi često postaju ulice jer se bašte kafana šire do granice koja ostavlja, onima koji ne sjede u baštama, dovoljno prostora samo za komunikaciju. To je kao kada bi se sobe pretvarale u hodnike. Tako dobijeni linijski gradski koridori ne podstiču na gradska dešavanja jer nemaju kvalitet otvorenih prostora – širinu, akustičnost, sagledivost. Otvoreni prostori u gradovima trebalo bi da provociraju događaje – performanse, ulične animatore i slično.
Kako u projektu sudjeluju Opštine ? Mapiranje javnih prostora je dio šire priče a to je proces izrade Lokalnih programa razvoja kulture opština Kotor, Tivat i Herceg Novi 2011-15. Mi smo predložili opštinama da zajedno uđemo u izradu ovih strateških dokumenata (koji su za opštine obavezujući) i da im pomognemo da se što više ulaznih podataka za njihovu izradu prikupi sa terena, iz realne situacije. U tom smisu organizovali smo zajedno sa opštinama fokus grupe na različite teme u oblasti kulture. Osim toga, uradili smo anketu medju građanima, pojedinačne intervjue i web sajt. Takođe, mapirali smo javne prostore i to prvenstveno kako bi se sagledalo šta sve može biti poligon za kulturu tj. kako povezati razvoj kulture sa razvojem grada, odnosno samog prostora. Važno je napomenuti da smo uspjeli da obezbijedimo sredstva za sve ove aktivnosti kroz projekat “Sostenuto” koji se ko-finansira kroz MED program EU, a u Crnoj Gori kroz IPA od strane Delegacije Evropske unije. Na taj način lokalne samouprave sa kojima sarađujemo dobiće praktično bez finansijskih ulaganja nacrte Lokalnih programa razvoja kulture 2011-15.
Nakon preliminarnog mapiranja prostora, uputili smo dopise urbanističkim sekretarijatima svih opština i pozvali ih da dopune mapu javnih prostora i da koriste podatke koje smo prikupili. Mi smatramo da samo saradnja svih aktera može donijeti održive promjene u društvu. U tom smislu nam je važno da uspostavimo dobru saradnju sa lokalnim samoupravama i da nas one dožive kao dobronamjernog i profesionalnog partnera.
Da li je prepoznat neki poseban zapusteni ,,biser, biseri, u smislu potencijala za aktiviranje u tim opstinama koji biste narocito istakli? Ako jeste koji je to prostor, prostori? Kako biste ocijenili ukupnu sliku urbanisticku Boke?
Mi smo u ovoj fazi zaista radili samo prepoznavanje tj. mapiranje. Uočili smo da ima prostora koji se uz manje intervencije mogu oplemeniti, dok su za neke potrebni ozbiljniji zahvati. Sljedeći korak bila bi kategorizacija, valorizacija i definisanje prioriteta prema određenim kriterijumima. Kako smo mi odradili smo mapiranje, u ovoj fazi nezahvalno bi bilo izdvajati neke pojedinačne primjere.
Što se tiče ukupne urbanističke slike Boke, vidljivo je da se proteklih godina planerska i arhitektonska struka nije pokazala profesionalnom i odgovornom, posebno pod pritiskom investitora. Planiranje je bilo pretežno podređeno individualnim željama i potrebama investitora, a ne principima prostornog razvoja od opšteg javnog značaja. Globalna finansijska kriza malo je usporila proces „brzog razvoja“ koji je bio okrenut akumuliranju kapitala, bez svijesti o potrošivosti prostora kao neprocjenjivog resursa. Sada je pitanje da li smo naučili nešto iz nedavnog olujnog procesa devastacije prostora i da li ćemo biti u stanju da nadalje na održiviji način kontrolišemo razvoj Boke. Ako se nastave postojeći trendovi gradnje i neadekvatnog pristupa planiranju u Boki, njena ljepota će „potonuti“ u haosu. Bogatstvo, koje upravo treba da bude osnov za socijalni, kulturni i ekonomski napredak ovog područja, biće izgubljeno.
Rješenje je pažljiviji i profesionalniji pristup planiranju i upravljanju prostorom, uz uljučivanje stručnih ljudi koji razumiju mehanizme održivog prostornog razvoja. Ključna je saradnja različitih aktera koji su važni za razvoj prostora - predstavnika/ca uprave i nevladinih organizacija, planera, arhitekata, sadašnjih vlasnika i potencijalnih investitora, koji će raditi na pronalaženju mogućnosti „popravke“ postojećih neprimjerenih prostornih intervencija i formiranju okvira za budući održivi prostorni razvoj Boke uz pomoć uspješnih iskustava iz regiona i svijeta.
Gdje ce biti izlozena javnosti mapa i na koji nacin se ocekuje ucesce gradjana? Da li je svijest gradjana o toj problematici prisutna ?
Mapa i katalog Javnih prostora Boke nalaze se na sajtu www.strategija.bokabay.info . Na tom sajtu, građani/ke mogu pratiti i proces izrade Lokalnih programa razvoja kulture bokeljskih opština 2011-15.
Do sada smo dobili nekoliko novih predloga za uvodjenje u mapu javnih prostora. Smatramo da kod građana postoji zainteresovanost da učestvuju u oblikovanju prostora koji ih okružuje, ali im se mora pristupiti na način koji je njima blizak i razumljiv. Uobičajan način u planerskoj praksi su javne rasprave i diskusije na nacrte planskih dokumenata, a ona su po nekada tesko shvatljiva i ljudima iz prakse a kamoli građanima. Potrebno je primjenjivati kreativnije metode za uključivanje građana u procese promišljanja naših gradova kako bismo od njih dobili ideje i što je još važnije - prepoznali njihove potrebe. U kreativnom uključivanju građana (različitih struktura – mladi, žene, osobe sa invaliditetom...) lokalnim samoupuravama i planerima dosta mogu pomoći nevladine organizacije koje imaju vještine da mobilišu predstavnike/ce različitih ciljnih grupa. Tim putem se mogu dobiti značajni ulazni podaci za planiranje javnih prostora.
Mi smo nedavno sproveli i “Istraživanje o gradskim trgovima u Kotoru”. Kroz anketiranje na terenu bilo je uključeno lokalno stanovništvo, kako oni koji žive na kotorskim trgovima, tako i oni koji rade na njima ili ih povremeno posjećuju. Putem ankete bili su uključeni oni koji su vezani za Kotor na različite načine, među kojima i oni koji ne žive ili rade u Kotoru. Tretirana su neka od pitanja koja su inače tema naučnih, ali i svakodnevnih, razgovora: koliko se trgovi uopšte koriste, kakva je svrha njihove upotrebe, ko određuje ili, bolje reći, definiše strategiju organizacije javnih prostora i njihove namjene. Dobili smo veoma interesantne razultate koji su dostupni javnosti putem našeg sajta www.expeditio.org a uputićemo ih i lokalnoj samoupravi Kotora. Namjeravamo da u narednoj fazi ovog projekta sa predstavnicima opštine sagledamo koje su mogućnosti za unaprijeđenje stanja kada su u pitanju trgovi Kotora, uzimajući u obzir reakcije građana koje smo prikupili kroz istraživanje.
Sta ocekujete da ce se nakon zavrsetka projekta konkretno uraditi jer smo nazalost cesto svjedoci da se na kraju istrazivanja i inicijativa izostanu konkretnipotezi na terenu i da to poslije bude zaboravljeno, odgodjeno za bolja vremena?
Kroz Expeditio, često otvaramo različite teme koje se tiču arhitekture i planiranja, a nekada se zaista zapitamo da li je za njih pravi trenutak. Ipak, ne želimo da čekamo da se stvore svi preduslovi da određene teme dodju ne dnevni red, već smatramo da treba da utičemo na stvaranje tih preduslova. Uvjereni smo da je to put do promjena u prostoru i u društvu.
Expeditio
