Пераст1Peraški školji Sv. Đorđe i Gospa od Škrpjela su neodvojivo povezani sa istorijskim, pomorskim i kulturnim razvojem Perasta, sa kojim zajedno, čine najčarobniji dio Bokokotorskog zaliva. Mir školja Sv. Đorđa čuvaju visoki zidovi i vitki čempresi, ispod kojih su zauvijek usnuli u travi topovi koji su donosili nemir na ovo mjesto molitve i tišine.

 

Drugi peraški školj, Gospa od Škrpjela u potpunom je kontrastu sa Sv. Đorđem, otvoren, vedar, razigrane arhitekture, mjesto okupljanja mnogih hodočasnika i znatiželjnika. Nastao je nasipanjem i širenjem vještačkog ostrva, oko hridi, na kome Peraštani podižu i ukrašavaju hram, najljepši zavjet Bogorodici, jedinstven na čitavom Mediteranu. Gradnja prvobitne male kapele na hridi počinje 22. jula 1452 god., kada po legendi braća Martešić, ribari iz Perasta pronalaze ikonu Bogorodice, za koju se vezuje čudesno ozdravljenje jednog od njih. Razlog gradnje kapele i kasnije proširenje vještačkog ostrva treba tražiti u nastojanju Peraštana da utvrde svoje pravo patronata nad ovim ostrvom, a kasnije i Sv. Đorđem, koje je pripadalo Kotoru.

Potapanjem kamenja, starih isluženih i zarobljenih jedrenjaka, otpočeo je mukotrpni proces stvaranja Gospe od Škrpjela, koji je do danas sačuvan u običaju fašinade, kada , u smiraj dana, 22. jula, barke natovarene kamenjem otplove prema Gospinom školju, kako se nastavlja vjekovna tradicija čuvanja Gospinog svetišta.

U teškim istorijskim okolnostima, neprekidne strepnje, zbog blizine turske granice, pljačkaških gusarskih napada,zemljotresa i nevremena što su podrivala svetište, Gospa od Škrpjela postaje simbol napora i brige mnogih generacija Peraštana i Bokelja, najrječitiji iskaz njihove kulture i duhovnosti.

Graditeljski kompleks Gospe od Škrpjela sastoji se od nekoliko cjelina, u današnjem obliku, uglavnom nastao poslije l667. tj. razornog zemljotresa kada je urađena obnova i proširenje crkve i slikana dekoracija po zamisli Andrije Zmajevića, barskog nadbiskupa, teologa, pisca i istoričara. Pravougaona crkva je jednobrodna, pokrivena ravnom tavanicom. Glavna fasada ima barokni portal ukrašen profilisanim okvirom, trougaonim zabatom, iznad je rozeta, sa juga su dva ovalna prozora sa baroknim kartušama i portalom. Osmostrani prezbiterijum, nad kojim je kupola, projektovao je Dubrovčanin Ilija Katičić. Okrugli zvonik, jedinstven zbog svog oblika na čitavoj istočnoj obali Jadrana,završen lođom i osmostranom kupolicom, imao je odbrambenu funkciju. Građeni su u prvoj polovini XVIIIv., od korčulanskog kamena. Terasu sa balustradom podigla je porodica Smekja.

Uz sjevernu fasadu crkve sagrađena je Čuvareva kuća (za svećenika), u kojoj se danas čuvaju najraznovrsnija svjedočanstva pomorske i kulturne prošlosti, preko bogatih zbirki. Lapide iz antičkog doba, amfore, koje su izvađene iz mora u blizini školja, zavjetne slike sa prikazima jedrenjaka,od kojih su mnogi bili sa imenom "Madona Dell Scalpelo" (Gospa od Škrpjela), antikviteti u metalu, srebru, porcelanu, keramici, zbirka materijalne kulture Perasta i Boke, zbirka slika savremenih umjetnika, poklona svetištu. Graditeljski kompleks Gospe od Škrpjela, čini i jednostavna, manja građevina, "pomirbena dvorana", sa kamenim klupama, gdje je nekada bilo mjesto pomirenja i rješavanja sukoba, koji se danas koristi kao izložbeni prostor.

Crkva Gospe od Škrpjela, podignuta je u slavu Bogorodice, a unutrašnjost hrama ispunjena je slikama posvećenim Bogorodici, urađenih rukom Peraštanina Tripa Kokolje, baroknog slikara, po teološkoj koncepciji Andrije Zmajevića, Kokoljinog mecene. Ovaj jedinstveni barokni ciklus u slavu Majke Božje, nastao krajem XVIIv., u vrijeme kada su obale zaliva bile oslobođene od Turaka, a Perast živio svoj najveći uspon ekonomski i kulturni, predstavlja dragocjeni spomenik evropske barokne kulturne baštine.

Barokni oltari, raskošni oblikom i izvedeni u razlicitim vrstama mermera u XVIIIv. zavjetni su darovi grada Perasta i porodice Smekja. Oltarska pala, mletačkog slikara Franćeska Fontebassa, iz XVIIIv. sa prikazom Sv. Roka, zaštitnika od kuge i kolere, čiji je kult bio raširen u Boki i oltarska pala sa prikazom Bokeljskih svetaca i blaženika, rad Voja Stanića, imaju mjesto na pobočnim oltarima.

Na glavnom oltaru sa dvije statue Ivana Evanđeliste i Sv. Roka, koje su rad Franceska Gaia, mletačkog kipara, nalazi se kultna ikona Gospe od Škrpjela, djelo Kotoranina Lovre Dobričevića, naslikano sredinom šeste decenije XVv. Ikona je bila okovana srebrom u XVIIIv., zavjetnim darom Peraštanina Ivana Mazarovića.

Mnogi su vrijedni zavjetni darovi, koje su stoljećima generacije Peraštana i Bokelja donosili Zaštitnici Gospi na školj pred Perastom, kao zahvalnost za učinjenu milost i uz molitvu u uvjerenju u njenu čudotvornu moć.


Svakako, najimpresivnija je kolekcija od oko 2000 zavjetnih pločica, koja je jedna od najznačajnijih na Mediteranu. Iskovane su u srebru, od čuvenih kotorskih zanatlija, u radionicama od XVII do XIXv. Slike jedrenjaka u olujama i okršajima na moru svjedoče o teškom životu bokeljskih pomoraca i njihovoj dubokoj vjeri i zahvalnosti Bogorodici.

Viševjekovna tradicija čuvanja i ukrašavanja Gospine crkve na peraškom školju traje i u našem vremenu. Glavni portal Škrpjelskog doma Zvijezde i Kraljice mora, od prije nekoliko godina krase brončana vrata, rad vajara Koste Angeli Radovanija, najnoviji votivni dar zahvalne Boke.

Autorka: Marija Mihaliček
Zahvalnost za objavljivanje ovog putopisa dugujemo našim prijateljima - autorki teksta, g-dji Mariji Mihaliček i autoru fotografija, Stevanu Kordiću.

logo expeditio EXPEDITIO je nevladina organizacija čija je misija podsticanje održivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i regionu Jugoistočne Evrope kroz djelovanje u oblasti održive arhitekture, kulturnog nasljeđa, planiranja prostora, kao i kroz aktivnosti koje doprinose ukupnom razvoju civilnog društva. EXPEDITIO je osnovan 1997. godine.

Publikacije

 
 

Expeditio portfolio

Reference EXPEDITIO issuu res

Ovdje pogledajte Expeditio reference

Izdvajamo projekte

Baština-pokretač razvoja
Projekat prekogranične saradnje između Hrvatske i Crnoj Gore

Eclectis
Osnaživanje građana/ki kroz kreativne akcije u javnim prostorima

SOSTENUTO
Razmišljanje o kulturi kao faktoru ekonomskog i socijalnog razvoja

Gradski trgovi 
Oživljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima - Tirana, Skoplje, Kotor
Rod i prostor
Integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora Crne Gore
Palate Boke Kotorske
Palate na teritorijama opština Kotor, Tivat i Herceg Novi

EXP publikacije1

EXPEDITIO GALERIJA1

ted ed

KOTOR BANER

KOTOR YOUTUBE

odrziva skolal BANER

Film parking day

ozivljavanje1

ABECEDA NEZAVISNE

act banercic

Pratite nas

facebook twitter

Nemojte nikada sumnjati da mala grupa mislećih i posvećenih ljudi može promijeniti svijet. Zapravo, samo tako je oduvijek i bilo.
Margaret Mead, antropološkinja

Nema događanja

Messenger Codes make it easy to start conversations with our FB Page. To get in touch, simply scan a code using the Messenger app.

messenger code 184411208424347

Preporučujemo

obecana zemlja1

press clipping banner

kotor festival