Dubrovnik, Hrvatska

Od 13-20 maja 2002. godine u Dubrovniku, Hrvatska, u organizaciji EUROPA NOSTRE održan je YOUTH WORKSHOP čija je tema bila Dubrovački Lazaret i njegova budućnost. Radionica je održana kao prateći događaj velikom EUROPA NOSTRA FORUMU, godišnjem kongresu ove velike pan-evropske organizacije za zaštitu graditeljskog nasljeđa. Naša organizacija je je učestvovala u radu radionice kao jedini predstavnik i član iz Crne Gore. Srbiju su predstavljali članovi SERBIA NOSTRE. Ostali učesnici su bili uglavnom sa prostora zemalja bivše Jugoslavije (Hrvatske, Slovenije, Makedonije, BiH) i iz Slovačke i Albanije. Rezultati radionice su predstavljeni svim učesnicima kongresa.

U program rada FORUMA bila je uključena i posjeta Kotoru i Perastu. Visoku delegaciju je predvodio HRH the Prince Consort of Denmark.

Naš plan je da vam u nekoliko sljedećih putopisa EXPEDITIO predoči slikom i riječju razne spomenika ovog predivnog grada. U ovom prvom putopisu vezanom za Dubrovnik u fotografskom dijelu predstavljamo vam grad kao cjelinu.

Autor svih fotografija i priloga o istoriji je Stevan Kordić.

ISTORIJA

Osnivanje grada Dubrovnika vezuje se za doseljene izbjeglica iz Epidaura (Cavtata), koji su se povukli iz svog grada nakon razaranja Avara i Slovena početkom VII stoljeća. Svoju novu naseobinu osnovali su na ostvcetu Lave (Lausa, otud Rausa, Rhachusa, Ragusa), koja je bila odvojena uskim morskim rukavcem od kopna. Nasipanjem ovog rukavca grad se stapa sa Slovenskim predgrađem Dubrava od kojeg kasnije dobija svoje slovensko ime Dubrovnik.

Dubrovnik je ranom srednjem vijeku priznavao vrhovnu vlast Vizantije, a zatim Venecije (1205-1358). Koristeći sukob izmedju Venecije i hrvatsko-ugarskih kraljeva, oslobađa se mletačke vlasti 1358. godine i od tada zasniva aristokratsku republiku koja će postojati sve do 1806. godine. Svoje je bogatsvo sticao kako na moru tako i na kopnu, baveći se trgovinom (bankarstvom) i pomorstvom. U XV stoljeću doživljava kulturni i privredni procvat, te postaje kulturno i naučno srediste Dalmacije. U svojoj burnoj prošlosti pretrpio je i brojna razaranja, koja su bila uzrokovana prirodnim stihijama i pokušajima osvajanja grada. Svoju najveću tragediju je svakako doživio 1667. godine kada ga pogađa veliki zeljotres, koji je ostao zapamćen kao "velika trešnja". Ono što nije srušio zemljotres, uništio je požar koji je zahvatio skoro cijeli grad, odmah nakon zemljotresa. Nažalost Dubrovnik je bio popriste i ratnih sukoba u ratu nastalom raspadom druge Jugoslavije, pa je i tom prilikom pretrpio razaranja.

Njegove zidine, koje su 1490m duge, štite mnoge crkve, samostane, palate, kuće, pjace i ulice. Pomenimo samo . Od palata tu su prije svega Knežev dvor, pa palata Sponza-Divona, kao i čitav niz palata-ljetnikovaca plemićkih familija koje se nalaze u neposrednoj okolini Dubrovnika.

Twitter