----------

Ako želite da saznate više o našem radu, pročitajte intervju na Radio Kotoru povodom dodjele Ordena Crnogorske zastave (III reda), koji je ovoj organizaciji novembra 2025. uručio Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. 

Kako ste vi u NVO Expeditio doživjeli vijest o dodjeli Ordena Crnogorske zastave III reda?

Vijest o dodjeli Ordena Crnogorske zastave III reda doživjeli smo sa iznenađenjem, i to iz nekoliko razloga.

Prvo, živimo u društvu u kojem, i nakon više od četvrt vijeka razvoja civilnog društva, još uvijek postoje predrasude prema nevladinom sektoru. Civilni sektor se, u određenoj mjeri, i dalje posmatra kao opozicija državi i društvu, umjesto kao partner koji dijeli isti cilj - prepoznavanje i zastupanje javnog interesa. Postoje u tom smislu pozitivni trendovi u odnosu na prethodni period, ali je i dalje u nekim krugovima tendencija marginalizacije i umanjivanja značaja nevladinih organizacija prisutna. U takvom kontekstu, svaka kritika, pa i dobronamjerna, često se doživljava kao prepreka tzv. razvoju, koji se posmatra usko, mjereno brojem novih izgrađenih m2, dok se aspekti poput socijalnog blagostanja, kulture ili zaštite životne sredine zanemaruju ili smatraju manje vrijednim.

Osim toga, Expeditio se već gotovo 30 godina bavi temama prostora i kulturne baštine, posvećeno i bez prekida, ali uprkos toga ne možemo biti zadovoljni rezultatima, jer se prostor kao najdragocjeniji resurs i dalje intenzivno devastira, a izuzetni pejzaži Crne Gore nestaju pred našim očima.

Zbog ovih razloga bili smo iznenađeni pozivom da prihvatimo ovo priznanje.

Šta za vas znači ovako visoko priznanje države? Podsjećamo da su, uz Expeditio, priznanje dobile i organizacija KANA i aktivistkinja Zenepa Lika.

Ovako visoko priznanje za nas predstavlja, prije svega, prepoznavanje potvrdu višedecenijskog rada i posvećenosti, i to ne samo Expeditio tima, već svih saradnika, partnera i ljudi koji su nas godinama podržavali.

Doživljavamo ga i kao poruku da se građanski angažman, istrajnost i stručnost cijene.

Posebno nas raduje što su, uz nas, priznanje dobile i organizacija KANA i aktivistkinja Zenepa Lika – što ukazuje na prepoznavanje širih napora civilnog sektora u oblastima od javnog interesa.

Ovaj čin vidimo i kao ohrabrenje za sve koji se žele baviti prostorom i javnim interesom, a naročito za mlade generacije.

Istovremeno, ovo priznanje je podsticaj da nastavimo dalje, posebno jer su reakcije ljudi pokazale koliko postoji želje da se pravda i posvećen rad prepoznaju od strane javnog sektora. Bilo je trenutaka kada smo bili obeshrabreni i razmišljali o odustajanju od svoje misije, ovakvo priznanje potvrđuje, između ostalog, da borba ima smisla i da vrijedi istrajati.

Mozda da podsjetimo, još jednom, slušaoce koja je misija udruženja i ključne vrijednosti koje vas vode? U kojim oblastima djelujete?

Expeditio se bavi temama arhitekture i postornog razvoja, uvijek iz pozicije javnog interesa.

Danas u svijetu postoji čitav pokret društveno angažovanih arhitektonskih praksi. To su arhitekate i planeri koji ne rade isključivo projekte za klijente, već su angažovani u interesu društva i zajednice.

Kada smo mi počinjali, davne 1997. godine, nijesmo znali da ovakav pristup već postoji. Počeli smo intuitivno, svjesni da postoje važne prostorne i arhitektonske teme kojima se vrijedi posvetiti, a koje nijedan drugi sektor – ni javni, ni poslovni – nije pokrivao.

Naš rad obuhvata nekoliko ključnih oblasti: kulturnu baštinu i pejzaž, održivu i zelenu gradnju, kao i planiranje prostora u najširem smislu. 

Kada se osvrnete na skoro 30 godina rada, šta je, po vašem mišljenju, najviše doprinijelo osvajanju ovog priznanja?

Kada se osvrnemo na gotovo tri decenije rada, vjerujemo da je najveći doprinos ovom priznanju upravo istrajnost – činjenica da smo uspjeli da opstajemo i djelujemo kontinuirano.

Dio vaših aktivnosti vezuje se za Kotor i Boku. Koje projekte/inicijative u našem gradu smatrate najznačajnijim? Možete li izdvojiti neki projekat gdje ste posebno osjetili da je rad udruženja napravio vidljiv uticaj?

Značajan dio našeg rada vezan je za Kotor i Boku, gdje smo tokom godina realizovali brojne projekte i inicijative.

Među najvažnijim rezultatima izdvajamo naše publikacije – počev od prve knjige o Perastu „300 godina samoće“, zatim istraživanja grbaljskih sela Sutvara i Zagora,  publikacije o Kostanjici, „Palate Boke Kotorske“, Tivatska solila, nedavno objavljena knjiga o Prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a. Ukupno smo objavili oko 75 publikacija, većinom javno dostupnih u elektronskom ili štampanom obliku, koje danas predstavljaju resurs za stručnu, ali i laičku javnost.

Jedan projekat koji je meni lično posebno drag jeste „Kotor o Kotoru“ – pozorište zajednice, kroz koje su građani/ke izrazili svoj doživljaj života u gradu i istakli teme koje su za njih važne.

Takođe, značajan je bio rad na nacrtu Programa razvoja kulture Kotora 2013–2017. To je bio visoko participativan proces, dokument je usvojen iako, nažalost, nije u dovoljnoj mjeri implementiran.

Upravo kroz ovakve projekte osjećali smo da rad udruženja može imati uticaj na širu lokalnu zajednicu.

Veoma često ističete važnost odgovornog prostornog razvoja. Šta to konkretno znači za donosioce odluka i građane/ke Kotora?

Kada govorimo o odgovornom prostornom razvoju, mislimo na pristup koji podrazumijeva dugoročno promišljanje i brigu o zajedničkom prostoru, umjesto fokusiranja na kratkoročne interese privilegovanih grupa ili pojedinaca.

U našem kontekstu često se dešava da se razvoj svodi isključivo na gradnju i brzu ekonomsku dobit, najčešće u korist pojedinaca, dok se šira društvena, kulturna i ekološka vrijednost prostora zanemaruje.

Odgovoran prostorni razvoj znači da se u procesu planiranja i upravljanja prostorom podjednako uvažavaju četiri stuba održivog razvoja – ekonomski, ekološki, društveni i kulturni.

To takođe podrazumijeva visok stepen participativnosti tj. uključivanja svih zainteresovanih strana. 

Građani i građanke Kotora, kao i donosioci odluka, treba da razumiju da je prostor ograničen resurs i da se način na koji ga danas tretiramo direktno odražava na kvalitet života budućih generacija. 

Često uključujete građane kroz javne rasprave, radionice i druge aktivnosti. Kako vidite ulogu zajednice u procesu zaštite nasljeđa?

Uključivanje zajednice smatramo izuzetno važnim elementom u procesu odgovornog upravljanja prostorom. Prava participacija ne podrazumijeva samo formalno prisustvo građana (kao što je kod nas najčešće slučaj, kroz obavezujuće javne rasprave), već mogućnost da svi koji to žele mogu iznijeti svoja razmišljanja, iskustva i ideje o prostoru u kojem žive, i da njihovo mišljenje bude ozbiljno razmotreno od strane nadležnih institucija.

Samo kroz otvoren dijalog i komunikaciju moguće je razumjeti stvarne potrebe zajednice, koje se vremenom mijenjaju, ali i dobiti veliki broj vrijednih ideja koje mogu unaprijediti planiranje i zaštitu prostora.

U tom smislu, nedavno smo donijeli dokument pod nazivom „Predlog politika za unapređenje učešća građana/ki u procesima izrade prostorno-planske dokumentacije u Crnoj Gori“, koji govori o iskustvima građana/ki kada je u pitanju uključivanje, ali o načinima za poboljšanje participacije i osnaživanje njihove uloge u donošenju odluka.

Da li mladi danas imaju više svijesti o vrijednostima baštine nego ranije?

Pretpostavljamo da danas kod mladih postoji veći stepen svijesti o vrijednosti baštine, ali im je potrebna dodatna edukacija, podrška i motivacija. Nije slučajno što mnogi aktuelni konkursi i programi prepoznaju važnost rada s mladima, to je ciljna grupa koja je najbliža ideji odlaska iz neke sredine ako ne dobiju adekvatnu priliku da se realizuju svoje potencijale. Oni su, takođe, i budući nosioci promjena.

Do sada smo se ovoj temi uglavnom posvećivali kroz rad s nastavnicima i učiteljima, indirektno dopirući do mladih preko obrazovnog sistema. Međutim, sada započinjemo projekat koji se direktno obraća mladima: „KLJUČ KOTORA: Otključajmo potencijal mladih za bavljenje baštinom“, koji se realizuje u okviru programa BOOST. 

Cilj ovog projekta je da osnaži mlade u Opštini Kotor kako bi postali aktivniji učesnici u očuvanju i upravljanju kulturnom baštinom.

Za kraj, koja bi bila vaša poruka građanima Kotora i slušaocima našeg radija kada je riječ o odnosu prema prostoru i baštini?

Prva poruka građanima i građankama Kotora je da uče i upoznaju se sa prostorom oko sebe, jer tek kada nešto poznajemo, možemo to i voljeti, identifikovati se s tim i biti spremni da brinemo o prostoru. Neko je rekao da treba živjeti u svom gradu kao turista, sa znatiželjom, pažnjom i željom da ga otkrivamo.

Drugo, važno je da se ljudi uključuju, postavljaju pitanja i učestvuju u donošenju odluka. Potrebno je graditi front argumentacije i mijenjati dominantnu, usku i pogrešnu, percepciju razvoja kao procesa izgradnje novih kvadrata i betonizacije. Pravi razvoj se mjeri novim parkovima, školama, javnim prevozom, javni prostorima i svim ostalim sadržaji koji unapređuju kvalitet naših života zajednice, a ne privilegovanih pojedinaca.

Da poslušate emisiju kliknite OVDJE 🎧

Kliknite OVDJE da, na jednom mjestu, pregledate sve Expeditio projekte.

Novembar, 2025