Alarmantno stanje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO Listi svjetske baštine

Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora se nalazi na UNESCO Listi svjetske baštine od 1979. godine. Od 2003. godine Komitet za svjetsku baštinu upozorava na rizik koji prekomjerna urbanizacija može imati na njegovu Izuzetnu univerzalnu vrijednost. Međutim skoro dvodecenijsko urušavanje sitema zaštite, planiranja i upravljanja doveli su da se Područje Kotora nalazi u veoma problematičnoj situaciji, koja zahtijeva hitnu reakciju opštinskih i državnih vlasti i svih institucija i aktera u Crnoj Gori, ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti.
Sa ciljem da doprinesemo boljem razumijevanju ozbiljnih problema vezanih za stanje Područja Kotora i izazove očuvanja njegovog statusa na Listi svjetske baštine, donosimo analizu pripremljenu od strane nevladinih organizacija kao i informacije i dokumenta sa 47. zasijedanja UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu.

------
Na problematično stanje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora ukazuju već godinama predstavnici struke i nevladine organizacije. Imajući u vidu dugogodišnje probleme i nefunkcionalnost sistema zaštite, planiranja i upravljanja ovim područjem, nevladine organizacije sa područja Boke Kotorske, EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj i Društvo prijatelja bokeške baštine, pripremile su u februaru 2025. godine osvrt na stanje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Ovaj tekst pod nazivom “Apel za zaustavljanje nepovratnog uništavanja izuzetne univerzalne vrednosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora” je preko World Heritage Watch organizacije dostavljen Centru za svjetsku baštinu i objavljen u okviru World Heritage Watch Izvještaja za 2025. godinu
World Heritage Watch (Čuvari Svjetske baštine) je nevladina organizacija koja je osnovana 2014., s ciljem da promoviše zaštitu lokaliteta koji se nalaze na UNESCO-voj Listi Svjestke baštine širom svijeta. Sjedište organizacije je u Njemačkoj, ali su njeni članovi lokalne zajednice, organizacije civilnog društva i neformalne inicijative koje djeluju na područjima Svetske baštine širom svijeta. Počevši od 2015. godine World Heritage Watch priprema i godišnji izvještaj u kome iznosi nezavisne informacije civilnog društva o situaciji na područjima Svjetske baštine. Ovaj izvještaj ima za cilj da bude dopuna izvještajima koje su podnijele Države članice Konvencije o Svjetskoj baštini i UNESCO-va savjetodavna tijela IUCN, ICOMOS i ICCROM. Ovaj izvještaj se dostavlja članicama Komiteta za Svjetsku baštinu kako bi mogle imati sve relevantne podatke prije donošenja odluka na zasijedanju Komiteta.
World Heritage Watch Izvještaj za 2025. godinu na engleskom jeziku je dostupan uz donaciju na slijedećem linku, dok tekst “Apel za zaustavljanje nepovratnog uništavanja izuzetne univerzalne vrednosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora” na engleskom možete učitati ovdje, a prevod na crnogorskom ovdje.
-----
U Parizu je u periodu od 6-16. jula 2025. održano 47. zasijedanje Komiteta za svjetsku baštinu. Na ovom zasijedanju se diskutovalo i o Prirodnom i kulturno-istorisjkom području Kotora. Izvještaj o stanju očuvanosti, analiza i zaključci Centra za svjetsku baštinu, ICOMOS-a i ICCROM-a, kao i nacrt odluka za 2025. godinu ukazuju na alarmantno stanje vezano za Područje Kotora.
U obrazloženju koje prethodi nacrtu odluka je navedeno da “Kontinuirani razvojni pritisci, u kombinaciji sa nedostacima u sprovođenju propisa i koordinaciji, mogu izložiti dobro prijetnjama koje mogu nepovoljno uticati na njegova suštinska obilježja, u skladu sa stavom 179 Operativnih smjernica za implementaciju Konvencije o svjetskoj baštini”, a koji se odnosi na mogući upis na Listu svjetske baštine u opasnosti.
U nacrtu odluka se od Crne Gore zahtijevalo “da uspostavi novi moratorijum na svaku novu izgradnju i razvoj unutar dobra i njegove zaštićene okoline, sve dok se pravne, administrativne i institucionalne politike i planski okviri ne usklade i prilagode na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, kako bi se obezbijedila efikasna zaštita Izuzetne univerzalne vrijednosti (OUV) dobra i njegovo proaktivno i djelotvorno upravljanje”. Takođe, tražila se i “Obustava svih projekata, uključujući i one koji su pojedinačno pozitivno ocijenjeni putem HIA od 2023. godine, dok se ne izvrši procjena njihovog kumulativnog uticaja;”
Međutim, tokom zasijedanja Komiteta predstavnici Crne Gore su pokušali da utiču se ova dva člana izbrišu, preko amandmana koji su predložili predsavnici Turske, trenutne članice Komiteta za svjestsku baštinu.
Ipak, očigledno nakon konsultacija sa drugim subjektima, moguće i predstavnicima Bugarske, navedeni članovi nisu potpuno izbrisani već djelimično izmijenjeni.
Umjesto zahtjeva da se “uspostavi novi moratorijum na svaku novu izgradnju i razvoj unutar dobra i njegove zaštićene okoline” u odlukama koje su usvojene traži se da se “obustave sva dalja odobravanja novih građevinskih i razvojnih projekata unutar dobra i njegove zaštićene okoline sve dok se pravne, administrativne i institucionalne politike i planski okviri ne usklade i prilagode na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, kako bi se obezbijedila efikasna zaštita Izuzetne univerzalne vrijednosti (OUV) dobra i njegovo proaktivno i djelotvorno upravljanje”.

Umjesto zahtjeva za “Obustavu svih projekata, uključujući i one koji su pojedinačno pozitivno ocijenjeni putem HIA od 2023. godine, dok se ne izvrši procjena njihovog kumulativnog uticaja;”
sada se od Države potpisnice zahtijeva “da sprovede procjenu kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata koji su od 2023. godine razmatrani putem zasebnih Procjena uticaja na baštinu (HIA), u cilju identifikovanja odgovarajućih mjera za ublažavanje svih potencijalnih negativnih uticaja na Izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) dobra, te da ovu procjenu dostavi Centru za svjetsku baštinu na razmatranje Savjetodavnim tijelima.”

U zaključku usvojenih odluka za Prirodno i kulturno-istorisjko područje Kotora je jasno navedeno da se “zahtijeva od Države potpisnice da do 1. februara 2026. godine dostavi Centru za svjetsku baštinu ažurirani izvještaj o stanju očuvanosti dobra i o sprovođenju svih prethodno navedenih mjera, radi razmatranja na 48. sjednici Komiteta za svjetsku baštinu, uzimajući u obzir da hitne potrebe za očuvanjem ovog dobra zahtijevaju pojačano upravljanje i široku mobilizaciju, uključujući i mogućnost upisa na Listu svjetske baštine u opasnosti.”
Izvještaj o stanju očuvanosti za Područje Kotora kao i nacrt odluka za 2025. godinu nalaze se na slijedećoj stranici https://whc.unesco.org/en/sessions/47COM/documents/ u okviru segmenta “Working and Information Documents” u dokumentu WHC/25/47.COM/7B.Add.4 - State of conservation of properties inscribed on the of World Heritage List (Stanje očuvanosti dobara upisanih na Listu svjetske baštine) koji možete učitati i ovdje, a na stranama 53-57. Prevod na crnogorski jezik možete učitati ovdje.
Amandmane koji su bili predloženi od strane Turske tokom zasijedanja možete pogledati na istoj stranici, u okviru segmenta “Amendments” (47 COM 7B.115, postavljeni 09-07-2025 u 16:18) ili učitati ovdje. Dorađeni amandmani, koji su i usvojeni na zasijedanju su na istoj stranici (47 COM 7B.115, postavljeni 10-07-2025 u 12:54) a možete ih učitati i ovdje. Ove usvojene odluke će uskoro biti postavljene i na stranici na kojoj se nalaze sva dosadašnja dokumenta vezana za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora https://whc.unesco.org/en/list/125/documents/.
-----
Sada je na institucijama sistema i prije svega vlastima, na opštinskom i državnom nivou, da konačno prestanu da zavaravaju sebe i građane/ke Crne Gore, da ozbiljno sagledaju alarmantno stanje Prirodnog i kulturno-istorisjko područje Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem, i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne žele da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti.