Knjiga „Potencijali, izazovi i mogući pristupi u aktiviranju kulturne baštine Crne Gore na ruti EuroVelo8“, daje značajan i višeglasan doprinos razumijevanju procesa ekonomske valorizacije kulturne baštine, kroz ispitivanje odnosa turizma, lokalnog razvoja i baštine u Crnoj Gori. Knjiga obuhvata goruće teme za polje zaštite i upravljanja baštinom, ne samo u Crnoj Gori već i širem regionu, pokrećući pitanja neplanske i neadekvatne urbanizacije; pritisaka neodrživih praksi turizma na baštinu i lokalne zajednice; nedostatka dugoročne održive vizije i strateškog bavljenja upravljanjem lokalnim razvojem i očuvanjem zaštićenih područja. Glasovi koji nas vode kroz ove teme su novi glasovi u polju studija baštine, kulturne politike i arhitekture. Autori tekstova su istraživač i istraživačica koji su u skorije vrijeme završili svoje studije, a koji svježim i kritičkim pogledom sagledavaju realnosti polja u kojima treba da djeluju kao profesionalci. Činjenica da su njih dvoje odabrani putem javnog poziva, kroz transparentan proces i mogućnost publikovanja svojih istraživanja čini posebno vrijedan aspekat ove knjige, jer podržava nove poglede, nove glasove i nova rješenja.
Danilo Bulatović svojim tekstom „Analiza tematskih urbanih cjelina grada Perasta u Crnoj Gori“ poziva da sagledamo potencijale reinterpretacije istorijskih urbanih cjelina na primjeru grada Perasta. Bulatović interpretaciju tumači ne samo kao vrednovanje, davanje i komuniciranje značenja, već kao suštinski važan proces interresornog i intersektorskog povezivanja i upravljačkih utemeljenja za efikasniju zaštitu baštine. U interpretativnoj analizi i okviru, posebno je važna promjena od rukovođenja arhitektonskim i urbanim dobrima, ka rukovođenjiu vrijednostima i značajem koje dobra imaju, a koje vodi održivijem korišćenju nasljeđa u savremenom trenutku. Proučavajući grad Perast, dolazimo do spoznaje da to može predstavljati samo dio kontinuiranog napora koji ispituje kontrapunkt istorije i geografije, prostora i vremena, u razumijevanju jedne duboko promišljene konceptualne cjeline. Definisan unutrašnjim morem i kopnenim masama s kojima se graniči i obrnuto, isprepleten trgovinom, kulturom i politikom, uronjen u višestruke jezičke i vjerske podele, grad slikovito doprinosi važnosti njegove analize u današnjem konfliktnom istorijskom diskursu. Kroz metodološki i konceptualni okvir, geoistorijski plan, komparativistički pristup, makroistorijsku i trodimenzionalnu perspektivu, ovaj rad propituje kako je grad izdržao test vremena i kako njegova re-evaluacija igra ključnu ulogu u budućem sagledavanju njegovog korišćenja. Takav pristup je još važniji u kontekstu partnerskog projekta EuroVelo8 mediteranskog regiona, a koji pruža dodatni sloj širem razumijevanju našeg zajedničkog nasljeđa „pelagičnih“ istorija. U stvari, on predstavlja dragocjeno svjedočanstvo da je Mediteran kroz svoje rasprostranjene mreže znanja uvijek bio entitet koji nas je spajao, a ne razdvajao. Kao takav, danas nastavlja da podstiče nova istraživanja, kako u proučavanju ranomodernog Mediterana, koje ovaj rad predstavlja, tako i u oblastima koje su od njega udaljene u prostoru i vremenu.
Drugi tekst nas poziva da podvučemo važnost slojevitosti, vrijednosti i holističkog pristupa nasljeđu, ovog puta u funkciji kulturnog turizma. Ivana Milojko u svom tekstu se bavi upravo preispitivanjem odnosa turizma i svjetske baštine na primjeru Bokokotorskog zaliva. Milojko kroz detaljno arhivsko istraživanje promocije Bokokotorskog zaliva, kombinovano sa intervjuima sa ključnim turističkim akterima, pruža uvide u procese, uzroke i utemeljenja javne komunikacije i promocije ovog lokaliteta svjetske baštine, uočavajući kako se isti mijenja u zavisnosti od dominantnih turističkih i političkih imaginarijuma. Milojko pruža važno razumijevanje procesa redukcije višestrukih vrijednosti i kompleksnog kulturnog identiteta mjesta svjetske baštine kroz turistički diskurs, ukazujući na različite strategije korišćenja i zloupotrebe segmenata lokaliteta u turističke svrhe: selektivno korišćenje, marginalizaciju, akcentuaciju i odvajanje određenih aspekata vrijednosti lokaliteta za potrebe promocije. Ovaj istraživački rad nastoji da identifikuje na koji način su Izuzetna univerzalna vrijednost i vrijednosti vezane za kulturno nasljeđe prepoznate u dokumentima za upisivanje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na Listu svjetske baštine UNESCO-a, a kako se one prezentuju u turističkom diskursu. Intencija je bila je da se ukaže na glavne raskorake, razlike i sličnosti između vrijednosti, istorijskih slojeva i identiteta prepoznatih u Nominacionom dosijeu za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora (3 BUR XI.19 – Decision,1979) i turističkom diskursu o ovoj regiji. Bazirano na predstavljenoj kvalitativnoj analizi koja se sastoji od desk istraživanja turističkih materijala i polustrukturisanih intervjua sa pojedincima zaposlenim u turističkom sektoru, može se zaključiti koji aspekti, mjesta i narativi su naglašeni i eksploatisani, a šta je marginalizovano i nedovoljno zastupljeno i zašto. Tokom istraživačkog procesa, Milojko je svoju analizu bazirala na teorijskom okviru koji je omogućio da se fokusira na sljedeće teme: interpretacija Izuzetne univerzalne vrijednosti, njeno (pogrešno) korišćenje u turističke svrhe, kao i način na koji su turisti zainteresovani za zaštićeno područje. Međutim, ovo istraživanje bi trebalo posmatrati samo kao inicijativu, okosnicu istraživačkog okvira o mogućoj zloupotrebi zaštićenog područja u domenu turizma, direktno i indirektno, uzimajući u obzir limitacije procesa istraživanja. Bilo bi dobro da ova teza posluži kao inspiracija za dalja istraživanja jer će možda u budućnosti više turističkih materijala biti dostupno u arhivama crnogorskih institucija i Covid-19 neće ograničavati mogućnosti istraživanja, što bi vodilo ka još detaljnijoj i konstruktivnijoj analizi ove teme.
U cjelini, publikacija je baza uvida, kritika i pristupa, korisna djelatnicima u turizmu, kulturi, baštini, arhitekturi i urbanizmu. Vjerujem da će ova knjiga kao cjelina, i svaki od tekstova pojedinačno, služiti kao motivacija i povod za promišljanja i formulaciju politika i praksi upravljanja nasljeđem i lokalnim razvojem, senzitivnijim na pitanja održivosti, uključivanja lokalnih zajednica, vrednovanja cjelovitosti i slojevitosti kulturnog i prirodnog nasljeđa Crne Gore.
Doc. dr Višnja Kisić (Recenzija)
-------------------
Izdavač: UNDP, Expeditio
Autori/ke: Danilo Bulatović, Ivana Milojko
Prevod sa engleskog jezika: Dragana Petronijević
Lektura crnogorskog teksta: Danijela Đilas
Recenzent: Višnja Kisić
Da preuzmete publikaciju kliknite ovdje Potencijali, izazovi i mogući pristupi aktiviranja kulturne baštine Crne Gore na EuroVelo8 ruti (PDF)
