„Prostorni razvoj Boke Kotorske: izazovi i (ne)izvjesna budućnost“ bila je tema tribine održane u tivatskoj biblioteci 29.4.2022. kojom se nastavilo okupljanje u ovoj ustanovi sa razmatranjem aktuelnih problema današnjice. Na tribini je izlagala Biljana Gligorić, arhitektica iz NVO Expeditio. U nastavku prenosimo tekst preuzet sa portala Radia Tivat.

Biljana Gligorić: Boka je žrtva prostornog planiranja

„Prostorni razvoj Boke Kotorske: izazovi i (ne)izvjesna budućnost“ bila je tema večerašnje tribine održane u tivatskoj biblioteci kojom se nastavlja okupljanje u ovoj ustanovi sa razmatranjem aktuelnih problema današnjice.

Prisutne je najprije pozdravio glavni urednik izdanja JU Gradska biblioteka Miomir Abović podsjećajući da je ovo sedma ili osma tribina koja se priređuje a da se za temu tretmana prostora u Boki odlučio još prošle godine smatrajući da je to aktuelni problem i zanimljiva tematika koja bi bila vrlo korisna za obradu i razmatranje.

Predavačica na tribini, arhitektica Biljana Gligorić iz Kotora je izlaganje podijelila na tri cjeline, govoreći o tome šta je to prostorni razvoj i zašto je on važan, kakvo je trenutno stanje u prostornom razvoju Boke Kotorske kao i o tome šta nadalje slijedi i da li ima nade za ovo područje .

Ona je objasnila da je prostorni razvoj/planiranje najvažnija sistemska oblast za razvoj kompletnog društva. To je prostorni izraz ekonomske , socijalne, kulturne i ekološke politike društva i naučna disciplina i administrativna tehnika i politika. Ona je multidisciplinarna i zahtjeva integralni i participativni pristup. Trebalo bi da ima tri nivoa planiranja: nacionalni, regionalni i lokalni.

“Naši strateški planovi razvoja su katastrofalni, potpuno podcenjeni, niko ih nikad ne otvori a iako postoji dobra metodologija koja treba da se sledi, niko to ne uradi kako treba i niko ne shvata problem loših strateških planova”, rekla je Gligorić. “A kad imamo loš koren, onda se ta se greška polako umnožava i dolazi se do propusta zbog kojih naši gradovi doživljavaju potpuni kolaps“.

„ Država koja je zadužena za sprovođenja prostornog planiranja je tako jednu važnu polugu razvoja svela na izgradnju objekata i tu je naš najveći problem. Jer smo potpuno zanemarili komponentu razvoja a razvoj je daleko širi od zgrada, ulica, infrastrukture i željom da se izađe u susret investitorima mi smo se pretvorili u šalter za izdavanje dozvola i to smo pojednostavili i obesmislili da smo postali agenti za služenje krupnom kapitalu“.

Zakonom iz 2017. opštinama je oduzeta mogućnost planiranja prostora uz predhodno oduzeto upravljanje obalnim područjem. Ovaj zakon je doveo do autodestrukcije, do agresije na sistem razvoja koji se sam zakočio, a Boka je žrtva prostornog planiranja, smatra Gligorić:

„ Prostorno planiranje je postala mašina za korupciju i kriminalne radnje a prostor se bespovratno potrošio za uglavnom stambenu izgradnju. Iz nelegalne gradnje se danas došlo do legalne devastacije. Integritet pejzaža je doveden u opasnost urbanizacijom izazvanom tekućim promjenama u socio-ekonomskoj strukturi društva.

Savremena izgradnja preti da dovede do postepenih ali nepovratnih promena priobalnih zona kroz nova turistička naselja, saobraćajnice, gradnju na obali, kao i napuštanje tradicionalnih terasastih struktura i promjene obalne linije koju formiraju ponte i mandraći. Prekomjerna urbanizacije koja ne odgovara ni karakteru ni kapacitetu ovog osjetljivog područja je velika opasnost za njegov integritet „.

Biljana Grigorić smatra da su najveći izazovi vezani za planiranje prostora Boke su kako obezbjediti integralni pristup planiranja prostora i generalno razvoja i to : teritorijalno –cijela Boka, međusektorski, međuinstitucionalno, uz dijeljenje vizije resursa (ljudskih , prirodnih, kapaciteta), uz punu participaciju svih aktera:

„ Važno je ozbiljno osnažiti institucije planiranja prostora i zaštite baštine i sredine u svakom segmentu, zajedničko upravljanje uz menadžment plan, Savet i dr., kao i razvijanje svesti o značaju života u području svetske baštine. Što se struke tiče mi smo svi jednoglasni i imamo jasne stavove“.

Govoreći o tome šta dalje i ima li nade da se očuvaju prostorne vrijednosti Boke, Gligorić kaže da je u izradi prostorni plan Crne Gore do 2040., izrada Plana Generalne regulacije za Boku i izmjena zakonodavnog okvira ali dodaje i da strateški planovi nisu usaglašeni i preklopljeni i da je veoma nizak nivo saradnje po svim nivoima.

“Boka mora da se posmatra kao celina, opštine moraju da sarađuju. Međusektorski, međuinstitucionalno, sa NVO, sa privredom, sa građanima. Društvo mora da se otvori i koristi sve kapacitete. Moramo da se sastajemo, diskutujemo, razgovaramo i dogovaramo se, da pokušamo da delujemo na donosioce odluka.

Crna Gora mora da narednih 20 godina zaboravi na prostorno planiranje, sada samo treba ići na saniranje i popravak uništenog kako bi ovo ludilo zaustavili i počeli da se vraćamo drugim vrednostima. Ostaje nam borba da zaustavimo dalju propast i da krenemo da radimo neke bolje prostore.

Moramo da se baziramo na istoj viziji, na tome da je Boka jedan neverovatan prostor na listi svetske baštine koja je od značaja za celu planetu i zato mi moramo da se vratimo sebi kroz pripadnost svetu., zaključila je BIljana Gligorić.

Autorka: Sonja Štilet

Izvor: Radio Tivat