NASLOVNA ISTRAŽIVANJEIstraživanje “Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj" realizovano je od decembra 2020. do novembra 2021. godine. Nastalo je u okviru istoimenog projekta odobrenog na javnom konkursu „Razvijajmo kulturne navike!“ Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore.

Izvjesno je da institucije kulture ne mogu biti jedine koji se brinu i čuvaju kulturnu baštinu, pa je dugoročni cilj naših nastojanja i ovog projekta stvaranje uslova za razvoj organizacija civilnog sektora koje se bave kulturnim nasleđem u Crnoj Gori. Podsticaj ovom projektu je bio uvid da sveobuhvatno istraživanje organizacija koje se bave kulturnom baštinom, a koje podrazumijeva analizu njihovih potreba, problema sa kojim se suočavaju i kapacita kojima raspolažu, trenutno ne postoji u Crnoj Gori. Na drugoj strani, takva istraživanja i analize preduslov su za kreiranje budućih politika, strategija, mjera i aktivnosti.

Zbog nepostojanja ovakvog istraživanja, može se prepoznati nekoliko potencijalnih problema:

  • nemogućnost sagledavanja ukupnog stanja u sektoru kulturne baštine;
  • nemogućnost planiranja budućih aktivnosti u ovoj oblasti – kroz strateška dokumenta, programe i planska dokumenta;
  • otežana mogućnost uspostavljanja kvalitetnih partnerstava;
  • nemogućnost kvalitetnog kreiranja programa za projekte nezavisne kulturne scene;
  • nedovoljna saradnja na zajedničkim projektima iz oblasti zaštite kulturne baštine;
  • nedovoljno korišćenje profesionalnih usluga organizacija koje djeluju u oblasti kulturne baštine, kao podrške javnom i privatnom sektoru;

Nadamo se da će rezultati ovog istraživanja doprinijeti prevazilaženju bar nekih od ovih problema i predstavljati polazište za donošenje budućih strateških odluka posredstvom strateških dokumenata na lokalnom i nacionalnom nivou. U tom smislu, dokument je od značaja ne samo za organizacije koje su predmet istraživanja, već i za kompletan sektor kulturne baštine i kulture u Crnoj Gori uopšte. Očekujemo da će jedno ovako sveobuhvatno istraživanje sa utvrđenom metodologijom, postati polazni dokument koji će se u budućnosti redovno ažurirati i na taj način uvijek pružati dovoljno svrsishodnih informacija za razvoj sektora kulturne baštine u Crnoj Gori.

Pod “organizacijama” u sektoru kulturne baštine, u ovom istraživanju podrazumijevali smo: (1) domaće i strane nevladine organizacije u Crnoj Gori; (2) domaće i strane fondacije i (3) ostale tipove udruživanja i grupnog rada koje su prepoznate (neformalne grupe građana i dr.). Istraživanje je obuhvatilo organizacije koje u Crnoj Gori djeluju u poljima nepokretne, pokretne i nematerijalne kulturne baštine.

U identifikaciji potencijalnih učesnika u istraživanju, pokušali smo da uključimo one organizacije i neformalne grupe koji su aktivne u oblastima, kao što su:

  • tradicionalni zanati, vještine i materijali;
  • promocija i popularizacija kulturne baštine, njene vrijednosti i značaja, kao i stanja, ugroženosti i potrebnih mjera zaštite;
  • sprovođenje ili učešće u istraživanjima i izradi dokumentacije o kulturnoj baštini;
  • edukacija stanovništva, razvoj svijesti o značaju kulturne baštine, rizicima kojima je izložena i o potrebama njene zaštite i očuvanja;
  • širenje saznanja o domaćim i međunarodnim propisima i projektima;
  • organizacija seminara, tribina i drugih oblika stručnog usavršavanja;
  • identifikacija kulturnih dobara i utvrđivanju njihove kulturne vrijednosti;
  • podnošenje inicijativa za uspostavljanje zaštite kulturne baštine;
  • korišćenje i održavanje objekata kulturne baštine;
  • čuvanje kulturne baštine manjinskih naroda;
  • sprovođenje participativnih procesa, uključivanje vlasnika kulturne baštine;
  • učešće u izradi menadžment planova, studija zaštite, i slično;
  • učešće na izradi zakona i podzakonskih akata iz oblasti zašite kulturnih dobara;

U prvoj fazi projekta, kroz kabinetsko istraživanje (desk research) kreirana je sveobuhvatna elektronska baza kontakata koji su korišćeni za sprovođenje istraživanja i buduću komunikaciju sa zainteresovanim stranama. Radi obezbjeđivanja baze informacija o udruženjima koja se bave baštinom kontaktirani su Ministarstvo javne uprave (MJU), digitalnog društva i medija, Fond za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava, lokalne samouprave u Crnoj Gori i Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

Iz Direktorata za dobru javnu upravu i djelovanje NVO, Odsjeka za saradnju s NVO (MJU), dobili smo informacije o novom e-registru NVO, te evidenciju o aktivnim i brisanim NVO. Potom smo analizirali Odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata od strane Fonda ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava kroz nekoliko godina i na osnovu raspoloživih informacija kreirali bazu udruženja koja djeluju u oblasti baštine. Većina lokalnih samouprava je kontaktirana kroz sekretarijate nadležne za saradnju sa nevladinim organizacijama. Devet sekretarijata poslalo je spiskove sa kontaktima udruženja (ili neformalnih grupa): Bijelo Polje (4); Cetinje (11); Danilovgrad (3) Gusinje (1); Herceg Novi (13); Kotor (48); Rožaje (13); Tivat (87); Žabljak (6). Ukupan broj kontakata prikupljenih od strane lokalnih samouprava je bio 186. Pored toga pretražene su Expeditio baze kontakata iz ranijih projekata koji se tiču kulture i kulturne baštine i korišćena mejling lista Expeditio. Kontaktirane su pojedinke/ci iz NVO sektora i javnih institucija koji bi mogli biti u u posjedu informacija o organizacijama koje djeluju u oblasti kulturne baštine. I na kraju, Prikupljanje informacija o organizacijama koje djeluju u oblasti kulturne baštine organizovano je i putem javnog poziva upućenog kroz medije (RTCG – emisija NVO Sektor 21/6/2021), sajta www.expeditio.org i putem društvenih mreža (facebook.com/expeditio). Kreiran je promotivni video koji poziva udruženja da se prijave za učešće u istraživanju.

Paralelno sa ovim procesom identifikacije potencijalnih učesnika/ca u istraživanju, saradnički tim projekta koji su činili dr Predrag Cvetičanin (sociolog kulture i rukovodilac istraživanja), Aleksandra Kapetanović (arhitektica konzervator), Tatjana Rajić (arhitektica), Biljana Gligorić (arhitektica), dr Tatjana Koprivica (istoričarka umjetnosti) i Sonja Dragović (arhitektica i istraživačica u oblasti politika urbanog razvoja) pripremio je, kroz seriju online sastanaka, anketni upitnik, vodič za polu-strukturisane intervjue i vodič za fokus-grupne intervjue. U procesu prikupljanja informacija i sprovođenja ankete značajnu pomoć imali smo od Tee Mandić, učenice Gimnazije "Slobodan Škerović".

Imajući u vidu različite okolnosti djelovanja, kao i različite ciljeve organizacija koje se bave kulturnom baštinom, te građana/ki organizovanih u neformalne grupe, pripremljena su četiri različite verzije anketnog upitnika[1], koje su korišćene za online anketiranje. Prvi i najobimniji anketni upitnik pripremljen je za nevladine organizacije kojima je kulturna baština primarna oblast delovanja. Drugi upitnik je bio namenjen organizacijama čija je osnovna delovanja vezana za druge oblasti, recimo za institucionalno i vaninstitucionalno obrazovanje, zaštitu i promovisanje ljudskih i manjinskih prava, društvenu briga o deci i mladima, razvoj civilnog drustva ili zaštitu životne sredine, ali se u nekom segmentu bave i kulturnom baštinom. Treći upitnik je razvijen za strukovna udruženja onih koji se bave kulturnim nasljeđem, a četvrti za neformalne grupe građana koje djeluju u ovom sektoru.

Nakon uvodnih pitanja o nazivu organizacije, godini osnivanja, sjedištu i teritorijalnoj oblasti djelovanja, imali smo bateriju pitanja o vrstama kulturne baštine i djelatnosti kojima se organizacija bavi. Centralni dio upitnika činila su pitanja o ljudskim, menadžerskim, tehničkim, finansijskim i socijalnim kapacitetima ovih organizacija. Prikupili smo još podatke o realizovanim projektima i donatorima koji su ih podržali, o saradnji sa drugim akterima u kulturnom polju (drugim nevladinim organizacijama, kulturnim institucijama na lokalnom i nacionalnom nivou, medijima, kompanijama, lokalnim samoupravama) i ocjeni te saradnje. Na samom kraju anketnog upitnika imali smo i dva otvorena pitanja o ključnim problemima s kojima se organizacije sreću u svom radu i njihovim planovima za budućnost.

Anketiranje je obavljeno od aprila do jula 2021. godine i anketirano je ukupno 75 aktera/ki civilnog društva koje/i se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori: 34 organizacije kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja; 29 organizacija koje se kulturnom baštinom bave kao sekundarnom ili dopunskom djelatnošću; 2 strukovna udruženja[2] i 10 neformalnih grupa. 

Naredni korak u istraživačkom procesu bila je realizacija polu-strukturisanih intervjua. Vodič za intervjue je, nakon uvodnog predstavljanja organizacija ili djelatnosti pojedinaca, imao pet segmenata. Prvi se bavio potrebama koje organizacije imaju. Centralna tema o kojoj smo razgovarali u intervjuima bili su problemi sa kojima se organizacije sreću, vezano za njihovo svakodnevno djelovanje, ali i problemi koji opterećuju sektor kulturne baštine u cjelini, posebno u odnosu na zakonski i institucionalni okvir. Treći dio razgovora odnosio se na ulogu civilnog sektora u oblasti kulturne baštine, da bi četvrti bio posvećen potencijalima za unapređenje stanja kulturne baštine u Crnoj Gori, kao i potencijalima za razvoj civilnog sektora u ovoj oblasti. U finalnom dijelu smo i u intervjuima sagovornike/ce zamolili da daju preporuke za unapređenje trenutnog stanja.

Polu-strukturisani intervjui su realizovani u periodu od avgusta do oktobra 2021. godine. U skladu sa predlogom projekta, realizovano je 12 intervjua sa predstavnicima/ama iskusnijih udruženja iz Crne Gore:

  • NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP, Kolašin
  • NVO Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije, Berane
  • NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“, Petrovac na Moru
  • NVO Ko ako ne arhitekt (KANA), Podgorica
  • NVO Dr. Martin Schneider-Jacoby, Ulcinj
  • NVO Bokeljska Mornarica, Kotor
  • NVO Ruke, Herceg Novi
  • Privatna zbirka Radimir, Kotor
  • Suhozidna graditeljska baština, Herceg Novi
  • SUBNOR, Podgorica
  • NVO Zona kulture, Podgorica
  • NVO Expeditio, Kotor

Posljednji terenski segment istraživanja uključivao je održavanje tri fokus-grupna intervjua. Izvorno je bilo planirano da se fokus grupe održe na primorju (Kotor), u centralnom dijelu (Podgorica) i na sjeveru (Berane ili Kolašin), ali su ograničenja vezana za pandemiju COVID-19 uslovila da su i fokus grupe realizovane online.

U novembru 2021. održane su tri fokus grupe pod nazivom "Izazovi i preporuke organizacija u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori" u kojima je uzelo učešće 12 predstavnika/ca udruženja sa teritorije Crne Gore. Na fokus grupama razgovaralo se o dvije centralne teme: (1) koji su to specifični problemi koji ometaju rad organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori, kao i oni koji sprečavaju razvoj sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori; i (2) koje bi bile preporuke za poboljšanje stana na oba nivoa: kako za unapređenje rada organizacija koje se bave kulturnom baštinom, tako i za unapređenje cijelog sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori.

Na fokus grupama uzeli su učešće:

  • Milan Kovačević, NVO Međunarodni festival klapa Perast
  • Blažo Kažanegra, Inicijativa Sv. Stefan
  • Jasminka Grgurević, NVO Društvo prijatelja bokeške baštine
  • Milan Sekulović, Inicijativa "Sačuvajmo Sinjajevinu"
  • Željko Vasović, NVO Gradska muzika Budva
  • Nataša Ristelić, NVO Festival pozorišta za djecu Kotor
  • Petar Šundić, NVO Pro Futuro, Nikšić
  • Goran Pajović, NVU Manoveki, Bar
  • Vesna Đukić, MVO Maslinarsko društvo Boka
  • Mila Medin, NVO Bauo, Petrovac
  • Jelena Međedović, NVO Struktura, Nikšić
  • Nebojša Mandić, NVO Udruženje ljubitelja stripova / Hercegnovski Strip Festival

I polu-strukturisani intervjui i fokus-grupni intervjui su snimani, transkribovani i potom analizirani uz korišćenje softvera QDA Miner.

Kao i drugim multi-metodskim studijama, u analizama stanja, potreba, problema, planova, preporuka za unapređenje stanja preplitali su se uvidi dobijeni anketnim istraživanjem, polu-strukturisanim intervjuima, fokus grupama i kabinetskim istraživanjem.

Pa ipak, u prvom dijelu studije u kome se govori o stanju u kome se nalazi civilni sektor koji se bavi kulturnom baštinom u Crnoj Gori, o njihovim djelatnostima i kapacitetima, osnovne informacije dobijene su analizom anketnih podataka. Drugi segment u kome se opisuju i analiziraju problemi organiziacija koje se bave kulturnom baštinom i cijelog sektora kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori, uglavnom počiva na analizi intervjua, dok je treći segment, koji se odnosi na preporuke za unapređenje stanja, baziran na razgovorima vođenim u okviru fokus grupa.

Na kraju studije, u Appendixu dati su istraživački instrumenti koje smo koristili – četiri verzije anketnog upitanika, vodič za polu-strukturisane intervjue i bazična skripta za fokus grupe i date su kratke biografije organizacija koje su učestvovale u istraživanju.

 

[1] Vidi Appendix

[2] Upitnik za strukovna udruženja popunio je i jedan muzej.

logo expeditio EXPEDITIO je nevladina organizacija čija je misija podsticanje održivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i regionu Jugoistočne Evrope kroz djelovanje u oblasti održive arhitekture, kulturnog nasljeđa, planiranja prostora, kao i kroz aktivnosti koje doprinose ukupnom razvoju civilnog društva. EXPEDITIO je osnovan 1997. godine.

Publikacije

 
 

Expeditio portfolio

Reference EXPEDITIO issuu res

Ovdje pogledajte Expeditio reference

Izdvajamo projekte

Baština-pokretač razvoja
Projekat prekogranične saradnje između Hrvatske i Crnoj Gore

Eclectis
Osnaživanje građana/ki kroz kreativne akcije u javnim prostorima

SOSTENUTO
Razmišljanje o kulturi kao faktoru ekonomskog i socijalnog razvoja

Gradski trgovi 
Oživljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima - Tirana, Skoplje, Kotor
Rod i prostor
Integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora Crne Gore
Palate Boke Kotorske
Palate na teritorijama opština Kotor, Tivat i Herceg Novi

EXP publikacije1

EXPEDITIO GALERIJA1

ted ed

KOTOR BANER

KOTOR YOUTUBE

odrziva skolal BANER

Film parking day

ozivljavanje1

ABECEDA NEZAVISNE

act banercic

Pratite nas

facebook twitter

Nemojte nikada sumnjati da mala grupa mislećih i posvećenih ljudi može promijeniti svijet. Zapravo, samo tako je oduvijek i bilo.

Margaret Mead, antropološkinja

Messenger Codes make it easy to start conversations with our FB Page. To get in touch, simply scan a code using the Messenger app.

messenger code 184411208424347

Preporučujemo

obecana zemlja1

press clipping banner

kotor festival