Aleksandra Kapetanović gostovala je 26. februara 2017. na Radio Kotoru u emisiji Razgovori nedjeljom. Izvod iz njenog intervjua možete pročitati u nastavku (preuzeto sa sajta Rado Kotor).

"Eksperti svjetske organizacije UNESCO, ali i kolege koji se na evropskom nivou bave zaštitom kulturne baštine nažalost su veoma dobro upoznati sa činjenicom da se u Kotoru već godinama unazad ubrzano i nekontrolisano gradi", rekla je gostujući na našim talasima Aleksandra Kapetanović iz kotorske Nevladine organizacije "Expeditio".

"Izgleda da jedino mi u Kotoru nismo bili svjesni što nam se dešava. Preporuke eksperata su još 2003. godine bile jasne: gradnju u zalivu treba svesti na pravu mjeru, te odrediti strategiju razvoja turizma posmatrajući Boku Kotorsku kao jedinstven prostor. Komitet za svjetsku baštinu od tada upozorava na nekontrolisanu urbanizaciju koja je u tom momentu uočena, a u to vrijeme je i Kotor skinut sa liste svjetske baštine u opasnosti. Savjetodavna misija UNESCO-a je u svom izvještaju napisala da je proces pretjerane urbanizacije na ovom području veoma snažno izražen, da pokazuje politiku planiranja koja nije usklađena sa propisima, da planovi koji se donose u određenoj mjeri podstiču upravo neadekvatnu urbanizaciju i da se u dovoljnoj mjeri ne poštuju zahtjevi zaštite i kulturnog pejzaža", pojašnjava Kapetanović. Ona ističe da je na zasijedanju UNESCO-vog komiteta u Dohi 2014. godine rečeno da se zaustave svi građevinski i infrastrukturni razvojni projekti, dok se ne donesu adekvatni mehanizmi za planiranje i upravljanje ovim područjem.

"Međutim, tada su na osnovu lobiranja crnogorske delegacije te mjere ublažene i odluke su bile takve da je bilo moguće nastaviti kontrolisanu gradnju, ali uz prethodnu izradu HIA studija", rekla je Kapetenović dodavši da su u tom smislu odgovornosti bile jasno definisane. "Tačno se zna ko donosi planove, a ko daje saglasnosti na njih. Imamo one koje donosi lokalna samouprava i one koje donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma. I jedni i drugi planovi koji su doneseni na isti način su, nažalost, tretirali ovo područje. Uz to, vrlo je problematična činjenica što se mišljenje struke pređašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a sadašnje Uprave za zaštitu kulturnih dobara nije ispoštovalo. Davale su se prećutne saglasnosti i ono što vidim kao najproblematičnije je što su planovi kao što je DUP Prčanja i Lokalna studija lokacije Glavati donošeni mimo stručnog mišljenja kolega iz područne jedinice Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Zaista se nadam da će biti jasno iznešeno ko je krivac za sve to i da će ti ljudi odgovarati", smatra Kapetanović.
Svjedoci smo svih dešavanja u prostoru, ali je činjenica, smatra ona, da ne možemo puno toga učiniti. "Sve vrijeme struka nije bila dovoljno angažovana. Posljednjih godina, a posebno ovih mjeseci glasnije se govori na ovu temu. Trebalo je i mnogo ranije. Posebno da javnost bude upoznata sa svime što smo činili unutar brojnih institucija kako bi osvijestili problem i njegov značaj podigli na što veći nivo. Kao članica radnog tima koji je učestvovao u izradi Studije zaštite kulturnih dobara za područje opštine Kotor, sa svojim kolegama sam pokušavala da apostrofiram problem devastacije prostora, ali nismo dobijali ogovore. Pitam se samo zašto je tek sada donesen Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na područje Kotora usvojenih u Istanbulu u julu 2016. godine od strane Komiteta UNESCO koji je usvojila Vlade Crne Gore na predlog Ministartstva kulture. Studija zaštite koja je izrađena u maju 2015. godine predviđala je upravo te iste smjernice koje su sada definisane u ovom planu, a ta studija nije usvojena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, jer je od članova radnog tima traženo da se koriguju stručni stavovi, a oni su se odnosili na mjere kojima se predviđalo zaustavljanje gradnje", naglasila je Kapetanović.
Podsjetimo, Aleksandra Kapetanović iz kotorske Nevladine organizacije "Expeditio" bila je i članica evropskog saveza nevladinih organzacija „Evropa nostra" za zaštitu kulturnih spomenika. "Evropa nostra" je savez organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom kulturnih spomenika i kulturnih krajolika i okuplja više od 250 organizacija iz 50 evropskih zemalja. Naša nevladina organizacija postala je dio ovog saveza od samog početka. Generalnu sekretarku ove organizacije Snešku Quaedvlieg-Mihailović upoznale smo u Perastu prilikom pripremanja našeg provogprvog projekta još kao mlade arhitektice i tako je zapravo i počela naša saradnja. Evropa nostra svake godine dodeljuje nagradu Evropske unije za kulturnu baštinu. Godine 2002. nagrađen je stručan i kvalitetan rad na restauraciji katedrale Svetog Tripuna. Postoje četiri kategorije, za konzervaciju, istraživanja, edukaciju i za posvećen rad pojedinaca i organizacija na polju kulturne baštine. Ja sam četiri godine bila članica tog žirija i bilo mi je zaista posebno zadovoljstvo vidjeti toliko različitih primjera iz različitih zemalja koji tretiraju zaštićeno područje i kulturnu baštinu na adekvatan način", zaključila je Kapetanović.

Twitter