Projekcija filma Venecijanski sindrom napunila salu Kina Boka

Projekcija filma Venecijanski sindrom, održana 14.4.2014. u Kinu Boka napunila je salu kotorskog bioskopa (projekciji je prisustvovalo oko 110 ljudi). Nakon filma uslijedio je kratak razgovor, a komentare na film možete pročitati u nastavku.

Komentar Aleksandra Saše Dendera, arhitekte

Divan tekst novinara Borisa Dežulovića govori o Dubrovniku, ali ga možemo posvetiti i Kotoru. Znači grad nisu uništili ni katastrofalni zemljotresi 1676. i 1979. godine, zatim ni kuge, kolere i druge bolesti, nisu ga uništile ni vojne opsade i napadi, ali će ga uništiti kruzerski turizam. Za Veneciju su predvidjeli da u gradskom jezgru do 2030. godine neće imati niti jednog stanovnika, a bojim se da će se našem Starom gradu to desiti prije. Prije zemljotresa 1979. godine u gradu je živjelo 3.500 ljudi, bilo je 130 različitih institucija, ustanova, škola, vrtića, prodavnica i svega ostalog potrebnog za život njegovih stanovnika. Po zadnjem popisu 2011. godine u Starom gradu živi 940 ljudi od kojih su makar 500 stranci koji su pokupovali stanove, Rusi, Irci, Englezi. Kotorane koji su cio živit živjeli ovdje možemo brojati na prste. Trend je nezaustavljiv, a lokalna ni državna vlast očigledno nemaju načina da problem saznaju i pokušaju riješiti.

-------------------------------------

Komentar Patricie Pobrić, aktivistkinje NVO Naša akcija

Ništa ne možemo riješiti sjedanjem u kafićima već jasnom i organizovanom akcijom. Moramo biti aktivni, ne dozvoliti da se prodajom uništi sve što smo imali, a da postanemo robovi moćnim firmama koje bi kupile naš grad. Kotorske institucije polako nestaju, brojne ustanove otežano rade jer se u ovaj grad ne ulaže i to vjerujem da je namjerno. Pogledajte samo Opštu bolnicu. Moramo shvatiti da nam niko neće pomoći ako se ne organizujemo.

--------------------------

Komentar prof. Milenko Pasinović

Venecijanski sindrom ozbiljno prijeti i Kotoru. U ostalom, zar i kotorska riva ne počiva na šipovima ? Zar, za vrijeme izrazito visoke plime, ne plavi put i dio glavnog gradskog trga? Zar i Kotor ne tone? Visina glavnih gradskih vrata od njihove izgradnje, 1555. godine, dakle prije 459 godina, smanjena je za 90 cm. Zar u arheološkim sondama nakon zemljotersa 1979. godine, nijesmo nalazili tri pločnika, jedan iznad drugog? I, nešto što nema Venecija, kolski put koji prolazi pored gradskih zidina, bez ograničenja težine vozila i tereta.

Venecija je prije 30 – 40 godina imala 200 000 stanovnika, danas 58 000. Kotor je 1971. godine imao , najviše stanovnika nakon II svjetskog rata, 1 433, a danas 871 stanovnika.

U Veneciji na 1 stanovnika dolazi 371 posjetilac a u Kotoru 326 kruzing turista na 1 stanovnika . Ukupni broj posjetilaca Kotora, prelazi 500 na jednog stanovnika grada.

Odmah da kažem, nijesam protivnik dolaska kruzera. Naprotiv. I dalje tvrdim, da potrošnja koju ostvaruju, je vanpansionska. Ne zauzimaju hotelske kapacitete, kapacitete plaža , parkinga i da ne nabrajam.To je daleko veća potrošnja od one koje ostvaruju turisti u privatnom smještaju, naprimjer.

Ali, Venecijanski sindrom nas obavezuje na sljedeće:

Zaštitu konstruktivnih i funkcionalnih elemenata operativne obale u luci Kotor.

Utvrditi prihvatni kapacietet destinacije, za brodove i za turiste. Što znači , ne samo obale za vez, već obale za iskrcaj i ukrcaj turista, i grada za prihvat turista. Grad nije prazan već u njemu borave stalni žitelji, u njemu svoje potrebe zadovoljava lokalno stanovništvo, a i turisti koji koriste sopstveno ili kolektivno sredstvo prevoza.

Utvrditi raspored prihvata brodova i turista. Izgraditi privezišta i odrediti mjesta za sidrenje. Raspored prihvata brdova napraviti za turističku sezonu i vansezonu.

Utvrditi raspored izleta u cilju rasterećenja prihvatnog kapaciteta Grada.

Utvrditi kriterijume za prihvat brodova u luci Kotor, njihov vez uz operativnu obalu. Naime, Vlada Italije je usvojila uredbu kojom se zabranjuje vez brodova čija istisnina ili deplasmnan iznose 96 000 i više tona, na mjestima u Veneciji na kojima su se vezivali. Uredba stupa na snagu od novembra ove godine.

Jasno je, da brodovi koji koriste sopstveni pogon za manevrisanje u luci, jer mi nemamo tegljače, ugrožavaju konstruktivne elemente operativne obale.

Jasno je da trgovi i ulice u gradu imaju svoj prihvatni kapacitet, a to znači i ograničenje za istovremeni prihvat ljudi.

Dubrovnik je izračunao prihvatni kapaciet koji iznosi 8 000 ljudi i napravio raspored prihvata brodova, jedan na vezu dva na sidru.

ZAKLJUČAK

Moraju se preduzeti one mjere i aktivnosti koje se mogu odmah sprovesti.

Potrebno je uraditi Studiju održivog razvoja kruzing turizma.