Završena Radionica o procjeni pejzaža u Gornjoj Lastvi

Radionica o procjeni pejzaža, dio projekta „Baština- pokretač razvoja“, koji se sprovodi u okviru Programa prekogranične saradnje između Hrvatske i Crne Gore, u sklopu komponente II Instrumenta za pretpristupnu pomoć EU, održana je u periodu od 26-29.juna u Gornjoj Lastvi. Radionicu su organizovali Opština Tivat, kao vodeći partner ovog projekta, te Expeditio iz Kotora i Napredak Gornja Lastva.

Tridesetak učesnika, predstavnika partnera i saradnika na projektu, koji za krajnji cilj ima doprinijeti uspostavljanju kvalitetne saradnje između institucija dviju država koje se bave prirodnom i kulturnom baštinom, kao i nekoliko profesionalaca zainteresovanih za temu, kroz četiri dana u Gornjoj Lastvi imalo je priliku učiti od autoriteta za pitanja pejzaža, njegove procjene, očuvanja i valorizacije.

Hrvatska konsultantkinja za pitanja pejzaža, koji je kroz Evropsku konvenciju o pejzažu prepoznat kao najšira i najobuhvatnija kategorija kulturnog nasljeđa čija je  „zaštita, upravljanje i planiranje pravo i obaveza svakog pojedinca ”, Biserka Dumbović Bilušić, učesnicima je predstavila metodologiju koja se već desetak godina koristi u Englekoj, a koja govori na koji način se pejzaži promatraju, prepoznaju, vrednuju i kako ih je moguće zaštititi. Bilušić je učesnike trenirala da pejzaž ne posmatraju samo kao profesionalci, koji se njime bave, već i kao obični građani koji su akteri u prostoru. Objasnila je da pejzaž nije samo vizuelna kategorija, on podruzumijeva istorijsku, graditeljsku, prirodnu, socijalnu komponentu.

Katri Lisicin, švedska arhitektica, koja se kroz svoj dugogodišnji rad specijalizovala za pitanja kulturnog pejzaža, ujedno je i UNECSO-va konsultantkinja angažovana na izradi Menadžement plana upravljanja zaštićenim područjem Kotora. Predstavljajući brojne primjere iz svoje prakse širom svijeta, učenicima je govorila o različitim načinima procjene pejzaža, sa ciljem da objasni kako uspostaviti vezu između rezultata analize njegove vrijednosti i planiranja i donošenja odluka, kada je prostor u pitanju. Odlučila se predstaviti jednu od metoda, instrument Procjene uticaja na životnu sredinu, a prikazala je i novi metod zaštite pejzaža, Procjenu uticaja na nasljeđe, kako prirodno, tako i kulturno.

Dugogodišnja prijateljica Gornje Lastve, kako je samu sebe predstavila Lorans Fevel, arhitektica sa doktoratom na temu zaštite i revitalizacije ruralnog nasljeđa, odlučila se prikazati način tretiranja pejzaža govoreći o promjenama koje je Pariz doživio kroz urbano planiranje u 19. vijeku. Predstavila je i rješenja koja su deset izabranih arhitektonskih timova dostavila u okviru projekta Grand Paris, kada je Nikola Sarkozi pozvao da se ponude vizije urbanog razvoja Pariza, kao metropole koja broji preko 12 miliona stanovnika. Govorila je i o vrijednim iskustvima koja su njeni studenti stekli na terenu osmišljavajući kroz šest generacija kako bi se Gornja Lastva mogla revitalizovati kao funkcionalno naselje.
Polaznici su kroz četiri dana jedni od drugih mogli čuti i više značajnih izlaganja na temu planiranja i tretiranja pejzaža.

Marija Nikolić iz Kulturno zavičajnog udruženja Napredak Gornja Lastva govorila je o selu nekad i danas, od vremena kada je brojao blizu hiljadu stanovnika i funkcionisao po principima koje danas zovemo održivi razvoj, do današnjeg dana, kada je većina krovova urušena, a selo ima samo jednog stalnog stanovnika. Istakla je, ipak, da selo živi kroz ovakva okupljanja, ali i bogat kulturni program tokom ljetnjih mjeseci.

Ekipa Zavoda za prostorno planiranje Dubrovačko- neretvanske županije predstavila je zaštićeno područje Dubronika i okoline, kao i situaciju sa planiranjem golf igrališta na Srđu, brdu iznad Dubrovnika, koju stručno procjenjuju kao izuzetno opasnu za prirodno i kulturno nasljeđe šireg predjela, a posebno UNESCO područja Dubrovnika.
Saradnik na projektu „Baština- pokretač razvoja“ je i Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore. Uz sve pohvale učesnika što se na ovakvom projektu radi u Crnoj Gori, pejzažni arhitekta Vuk Marković predstavio je Priručnik o načinu izrade plana predjela, koji je još u fazi pripreme, ali se njegovo usvajanje očekuje uskoro. Ovaj dokument za cilj ima da bude podrška svim stručnjacima koji se bavi pitanjima pejzaža, kao i prostornim planiranjem.

Osim radnih šetnji po selu, trećeg dana radionice učesnici su napravili izlet na vrh Sveti Vid, kako bi posjetili crkvicu iz devetog vijeka, ali i promotrili prostor tivatske strane Vrmca, koji je pilot područje projekta „Baština- pokretač razvoja“ sa crnogorske strane.

PR PROJEKTA Antonela Stjepčević

http://www.bastina.eu/

Twitter