A representative of EXPEDITIO participated at the conference Modernization Lessons in Skopje in the period April 1-2, 2011. The conference was organized within the project Unfinished modernizations: Between utopia and pragmatism – Architecture and urbanism in socialist Yugoslavia and after it.
The conference was organized by the Coalition for sustainable development from Skopje, one of the partners in the project Unfinished modernizations, upon whose request the representative of EXPEDITIO participated at the conference and presented experience from Montenegro regarding the treatment of modern architecture.
You can find more information on the research project Unfinished modernizations, dealing with architecture and urbanism in socialist Yugoslavia and after it, as well as about the conference in Skopje on the project website www.unfinishedmodernisations.net.
You can find in the text below the description of the conference quoted from the website of the Association of Croatian Architects, the main partner of the project Unfinished modernizations (http://www.uha.hr/direkt2010.php?tekst_id=3507)
Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma dvogodišnji je istraživački projekt koji je dio programa 'Kultura 2007-2013' kojega podržava Europska unija. Uz Udruženje hrvatskih arhitekata, glavnog nositelja projekta, partneri na projektu su: Institut za suvremenu arhitekturu (Zagreb), Trajekt (Ljubljana), Umetnostna galerija (Maribor), Društvo arhitekata Beograda i Koalicija za održivi razvoj (Skopje). Kroz projekt se interdisciplinarno istražuje proizvodnja izgrađenog okoliša unutar društvenog, ekonomskog i kulturnog konteksta socijalističke Jugoslavije te refleksija tih procesa na području današnjih nezavisnih država nakon njenog raspada. Istraživanja će nastojati raspoznati i kritički interpretirati arhitektonske i urbanističke modele i procese koji su predstavljali kulturni i socijalni doprinos modernizacijskim procesima, te preispitati načine na koji se naslijeđe modernizacije nastavilo razvijati ili dekonstruirati u tranzicijskim i post-tranzicijskim okolnostima.
Aktivnosti projekta su uz istraživanja u koja je uključeno 14 istraživačkih timova iz zemalja nasljednica Jugoslavije i konferencije koje će se održavati u svim zemljama uključenima u projekt (Zagreb, Skopje, Beograd, Split, Ljubljana), izložbe, publikacije i internetska stranica. Završna izložba na kojoj će biti prezentirani rezultati projekta bit će u Mariboru, europskoj prijestolnici kulture 2012.
Voditelji projekta su Vladimir Kulić (University of Florida) i Maroje Mrduljaš (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
Projekt financijski podržavaju EU Program Kultura 2007-2013, European Cultural Foundation (ECF), ERSTE Stiftung, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb.
Konferencija: Pouke modernizacija, Skopje 1. - 2.4.2011.
Izgrađeni okoliš u zemljama bivše Jugoslavije bitno je obilježen zahvatima sprovedenima nakon 2. svjetskog rata. Po njihovom obimu i impaktu, može se zaključiti da su modernistička arhitektura i urbanizam jedna od dominanti tog okoliša. Modernistička arhitektura na području bivše Jugoslavije često je u lošem stanju, dok se urbane matrice nastale u vrijeme socijalizma postepeno transformiraju. Svakako, naslijeđene modernističke urbanističke matrice teško možemo zadržati intaktnima jer su gradovi dinamički sistemi koji se neizbježno mijenjaju s vremenom. S druge strane, relikti modernizacija koji su napušteni (industrijski kompleksi), nedovršene zamisli (urbanistički planovi), pa čak i pojedini promašaji ili prostori sa negativnim konotacijama (bivše vojne zone) ponekad su resursi sa neočekivanim potencijalima.
Na konferenciji će se nastojati kritički raspoznati „pouke modernizacija“ i afirmirati njihove produktivne dosege. Također, ukazat će se na nove prakse u područjima arhitekture, urbanizma i politika prostora koje dijele bliskost sa idealima i progresivnim aspiracijama povijesnih modernizacija, ali ih i unapređuju i aktualiziraju.
Prvog dana Konferencije, uvaženi predavači i gosti predstavit će svoje poglede na političke aspekte jugoslavenskog urbanizma u vrijeme samoupravljanja, kao i rezultate te kompleksne stvarnosti koja je pokazala kako početne namjere tako i kasniju nemogućnost da ih se implementira. Među predavačima su Vedran Mimica (direktor Berlage Instituta) i dr. Vlatko Korobar (profesor urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Skopju). Divna Penčić vodit će javni intervju s profesorom Georgijem Konstantinovskim i arhitekticom Olgom Papesh, doajenima makedonske arhitekture. Biljana Stefanovska će javno intervjuirati nove urbane aktiviste kao što su Aneta Spasoska, Dragan Krstevski i Slavica Chavdarovska iz Prve Arhi Brigade te Jane Stojanoski, Nevenka Mancheva i Vesna Mitanoska iz Podmladuvanja.
Drugi dan programa donosi dvije javne diskusije o pitanjima progresivnosti i arhitekture te pokušaj da se identificiraju početni uspjesi modernizacijskih procesa i započne ponovno preispitivanje onih procesa koji su se na različite načine pokazali neuspješnima u smislu svog osnovnog cilja: društvenog prosperiteta. Nakon panel-diskusija uslijedit će predavanje dr. Lukasza Staneka (Swiss Federal Institute of Technology (ETH), Zurich), istraživača na Arhitektonskom fakultetu i kustosa izložbe PRL™ Izvozna arhitektura i urbanizam socijalističke Poljske (Muzej moderne umjetnosti u Varšavi, 2010).
Uz sve navedeno, Konferencija će biti popraćena i izložbom o Borbinoj Saveznoj nagradi za arhitekturu. Izloženi će biti nagrađeni radovi jedine savezne nagrade za arhitekturu u socijalističkoj Jugoslaviji, koju je dodjeljivao dnevni list Borba. Ova prestižna nagrada bila je glavno službeno mjerilo arhitektonske izvrsnosti u bivšoj Jugoslaviji, istovremeno odražavajući i promovirajući koncept “bratstva i jedinstva” i formiranje pan-jugoslavenskog identiteta. Namjera izložbe je opisati politički, društveni i ekonomski kontekst jezikom izgrađenog prostora, ali i pružiti priliku da se procijeni kako uopće prolaze arhitektonske vrijednosti socijalističkog društva u današnjim radikalno izmijenjenim okolnostima. Ova izložba po prvi će puta na jednom mjestu pokazati sve dobitnike Borbine Savezne nagrade, od 1965. do 1990.