Dragi prijatelji/ce SEE heritage mreže, i ove godine pripremamo kalendar SEE heritage mreže (2010), koji će biti sličan prošlogodišnjem. Mislimo da je to dobar materijal koji promoviše našu mrežu. U kalendaru bi se našle fotografije različitih segmenata kulturnog nasljeđa / pokretnog, nepokretnog, nematerijalog/ iz različitih djelova regiona jugoistočne Evrope. Fotografije treba da budu kvalitetne i atraktivne. Bolje je da prikazuju interesantne detalje nego komlikovane prikaze.

Treći salon pejzažne arhitekture svečano je otvoren 04.09.2009. u 18h u Galeriji "IKAR" Kluba vazduhoplovstva u Zemunu. Obuhvata izložbu radova iz oblasti pejzažne arhitekture:  planove, projekte, studije i istraživanja, publikacije i studentske radove. Za Treći salon pejzažne arhitekture pristiglo je 126 radova i  dodjeljeno je ukupno 11 plaketa: za 3 projekta, 1 plan, 4 studentska rada, 3 studije i publikaciju.

Plaketa za studiju i publikaciju dodjeljena je radu Kostanjica - prirodno i kulturno nasleđe, Studija zaštite graditeljskog nasleđa Kostanjice.

Nagrada Švajcarskog programa za kulturu na Zapadnom Balkanu, 2013.

Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu nagradio je organizacije EXPEDITIO i Co-Plan (Albanija) dodjeljivanjem sredstava za sprovođenje po jednog dodatnog projekta, u znak priznanja za kvalitetan rad na projektu Oživljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima.Trećem partneru u projektu , organizaciji CSD iz Skoplja, iz tehničkih razloga nije mogla biti dodijeljena ova nagrada, ali je dogovorom među partnerima odlučeno da se sredstva ravnopravno podijele. >>>

Priznanje za projekat "ROD I PROSTOR - Integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranju prostora u Crnoj Gori", 2011.

Kategorija 7. Istraživanja i studije iz oblasti urbanizma, 20. salon urbanizma, Niš

Prva nagrada na Konkursu za idejno rješenje objekta crnogorskog paviljona za „EXPO2015 Milano“, 2011.

Konkurs za idejno rješenje arhitektonsko-oblikovnog i enterijerskog rješenja  objekta crnogorskog paviljona za „EXPO2015 Milano“

Specijalno priznanje za Studiju zaštite graditeljskog nasljeđa Kostanjice na 19. Međunarodnom salonu urbanizma, 2010.

Studiji zaštite graditeljskog nasljeđa Kostanjice je dodijeljeno specijalno priznanje na 19. Međunarodnom salonu urbanizma održanom u Šapcu od 8-15 novembra 2010.

Plaketa za studiju i publikaciju "Kostanjica" na Trećem salonu pejzažne arhitekture u Zemunu (Arhitektonski fakultet iz Podgorice i Expeditio), 2009.

Nosilac izrade studije:  Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica

Autorski tim: Jelena Franović, pejz.arh, Doc.dr. Ilija Lalošević, dipl.ing.arh, Aleksandra Kapetanović, dipl.ing. arh, Biljana Gligorić, dipl.ing.arh.

Autori i izdavači publikacije: Expeditio - Centar za održivi prostorni razvoj, Kotor i Arhitektonski fakultet, Podgorica

Zemun, septembar 2009.  Plaketa za projekat "Kostanjica"

Specijalno priznanje: Idejno rješenje za hotelsku sobu, 2007.

Konkurs raspisan od strane "Jadranskog sajma" Budva. Priznanje je dodjeljeno za koncept koji je zasnovan na održivom/ekološkom pristupu u dizajniranju.

Autorka: Tatjana Rajić, Budva, 28.03.2007. Priznanje

Sertifikat za uspješnu realizaciju projekta „Gledaj oko sebe - Razmišljaj o prostoru!", 2006.

Sertifikat uručio Olli Rehn, evropski sekretar za proširenje, Podgorica, 07. jul 2006. Sertifikat za učešće u CARDS 2003 programu

Wild Beauty Award, 2006.

Plaketa za kampanju "Gledaj oko sebe-razmišljaj o prostoru", 16. decembar 2006. Wild Beauty Award 2006

Prva nagrada na konkursu za idejno rješenje web prezentacije destination-Durmitor 2006.

Napomena: U kasnijoj fazi razrade, ovaj sajt je pretrpeo dorade na koje Expeditio nije imao uticaja.

Priznanje na 13. Salonu urbanizma Banja Luka, 2004

Priznanje za doprinos i unapređenje graditeljskog nasljeđa i kulturne baštine za Arhitektonsku radionicu "Godinje", Banja Luka 2004. Priznanje za projekat "Godinje"

Druga nagrada na arhitektonskom konkursu "Kafana DOJMI", 2002.

Autorke: Biljana Gligorić i Tanja Rajić, Kotor, 2002 Press "Pobjeda"

Priznanje za najbolji sajt na domenu cg.yu za mjesec jun, 2001.

Priznanje za najbolji rad u oblasti grafičkog dizajna na izložbenom bijenalu "Grifon", 1998.

Za publikaciju "Trista godina samoće", Beograd, 1998

Priznanje za publicistiku na 21. salonu arhitekture, 1998.

Nagrada za publikaciju "Trista godina samoće", Beograd, 1998

Prva nagrada na 6. Urbanističkom salonu u Nišu, 1997.

Najbolji studentski rad (tema: Perast), Niš, 1997.

Obavještavamo Vas da ce se 25. juna 2009.g. u Kotoru održati Osnivacka skupština organizacije Nacionalni Komitet ICOMOS Crna Gora. ICOMOS (International Council for Monuments and Sites, u prevodu: Medjunarodni savjet za spomenike i spomenicka podrucja) je medjunarodna organizacija koja djeluje na globalnom nivou i okuplja strucnjake iz oblasti zaštite nepokretnog kulturnog nasljedja. ICOMOS je jedno od dva savjetodavna tijela Komiteta Svjetskog nasljedja UNESCO-a u oblasti kulturnog nasljedja.

Predstavnica nevladine organizacije EXPEDITIO učestvovala je na konferenciji „Zaštita nasljeđa kroz aktivno učešće građana” – evropska konferencija organizacija civilnog društva boje se bave nasljeđem, koja je održana u periodu 23-24. marta 2009. u Mechelenu, Belgija. Konferenciji su prisustvovali/e predstavnici/ce 135 međunarodnih i 45 domaćih organizacija civilnog društva koje se bave nasljeđem (lokalne, regionalne, nacionalne i evropske volonterske organizacije, nevladine organizacije, mreže nevladinih organizacija, itd.) i koje su aktivne na širokom području (materijalnog i/ili nematerijalnog) nasljeđa. (Više informacija o konferenciji www.heritageorganisations.eu)

"Босански човек не гази по земљи него по слојевима изумрлих култура. Он у своју колибу узиђује камен из римског храма, а своје двориште прекрива плочама некадашњих друмова... Запустели градови по бреговима пунили су се стравичним звуцима ветрова и огртали косама дивљег зеленила. Успомену на њихове господаре, босанске краљеве и властелу, затирала су мучна времена заједно са околним становништвом које је могло да чува традицију. И тако је народ те замкове све више насељавао и све их више уплитао у приче, изазване чудесним и страшним изгледом рушевина, а не сећањем на њихове некадашње становнике. Тако се гасила успомена на стару средњовековну Босну..."

Zvečan je vijekovima bio brana raznoraznim osvajačima. Po narodnom predanju, grad je često i rado pohodio Kraljević Marko, pa ga mnogi i danas nazivaju "Markovim gradom". Na lijevoj obali Ibra, tamo gdje u svoje korito prihvata rijeku Sitnicu, visoko na brdu iznad Kosovske Mitrovice, nalazi se Zvečan, jedan od najstarijih i najznamenitijih srpskih srednjovjekovnih gradova.

U dolini Vardara, nedaleko od Velesa, nakon devet vijekova oživljen antički Stobi, nekadašnji glavni grad provincije „Makedonija Salutaris. Ko još nije čuo za antički Stobi? Za taj stari helenski grad nedaleko od Velesa, kraj varošice Gradsko, na samom ušću Crne reke u Vardar. Vjerujemo da je malo onih koji su putovali glavnom makedonskom magistralom ka Đevđeliji, Solunu i sjevernim grčkim obalama a da makar na kratko, u predahu, nisu posjetili Stobi. Jedno od najvećih, svakako i najznačajnijih arheoloških nalazišta u Makedoniji.

Sve najlepše i najradosnije iz mladalačkih dana Vuka Stefanovića Karadžića vezano je za ovu planinu na zapadu Srbije
Sve što je imalo nekog bitnijeg odraza na život znamenitih ljudi, kakvi su Tesla, Pupin, Andrić, Nušić, Milanković i drugi velikani srpske nauke i kulture, s vremenom i samo postaje glasovito i znamenito. Takav je slučaj i sa užim zavičajem Vuka Stefanovića Karadžića.

Predanje kaže da su majstori dijatreta* bili pod posebnom zaštitom rimskih careva i imali specijalni tretman, jer čovjek je za života mogao da napravi možda samo jednu.

Osim svoje primarne, praktične namjene ovi luksuzni pehari bili su i odraz pripadnosti određenom staležu, porodici, a vrlo je bitna i estetska kategorija jer se kroz njih reflektuju i ukus i moda jedne epohe, životni stil. Dijatreta kao kraljica večeri za trpezom moćnog gospodara ili samog cara, napravljena da bude izložena hiljadama očiju, da pokaže ljepotu, izazove uzdah, da svjedoci o raskoši...A, onda, možda, nakon mnogih pirova koje su prošli zajedno bude sahranjenja sa svojim vlasnikom...

Područje Skadarskog jezera je jedno od najmanje poznatih oblasti u Crnoj Gori. Većina nas Crnu Goru prepoznaje po primorju ili Durmitoru i Žabljaku, ali Skadarsko jezero ništa manje ne zaostaje svojom ljepotom, posebnošću, bogatstvom kulturnog i istorijskog nasljeđa, raznovrsnošću prirodnog i životinjskog svijeta.

Samo se sluti, u tišini i melanholiji, što obavijaju jedno od dva školja pred Perastom, koliko tajni skriva ovo ostrvo kamenih zidova i vitkih čempresa. Ovaj komadić kopna između Veriga i Perasta, zbog svog položaja, bio je možda mjesto gdje se još od antičkog vremena grade utvrđenja. Po predanjima, koja su zabilježili stari hroničari i istoričari: Orbini, Balović i Zmajević, Iliri i Rimljani su ovdje podizali utvrde za odbranu Risna i povjerili ih Peraštanima na čuvanje.Očuvani odbrambeni zidovi sa puškarnicama su potvrda da je ostrvo u vrijeme venecijanske, francuske i austrijske vladavine Bokom korišćeno kao vojno utvrđenje.

Peraški školji Sv. Đorđe i Gospa od Škrpjela su neodvojivo povezani sa istorijskim, pomorskim i kulturnim razvojem Perasta, sa kojim zajedno, čine najčarobniji dio Bokokotorskog zaliva. Mir školja Sv. Đorđa čuvaju visoki zidovi i vitki čempresi, ispod kojih su zauvijek usnuli u travi topovi koji su donosili nemir na ovo mjesto molitve i tišine.

"Kula Sv. Petra na Karuču je najstariji objekat u naselju. Naime, selo se formiralo prije 200 godina, kada su stanovnici Rvaša tu podigli magacine, gdje su čuvali ribarsku opremu i vršili preradu ribe. Ovi objekti su, u početku, služili samo kao privremena staništa, u periodu intezivnog ribolova. Kasnije, sredinom prošlog vijeka, počelo je stalno naseljavanje Karuča. Do rata u selu je bilo oko 20 domaćinstava. Živjelo se bez struje i puteva, od malo stoke i nešto obradive zemlje u Dodošima, i naravno od ribolova. Poslije rata Karuč doživljava sudbinu mnogih crnogorskih sela. Počinje postepeno zamiranje i gašenje sela. Danas je aktivno samo nekoliko domaćinstava, iako je uvedena struja i probijen put.

Opšti cilj projekta je jačanja kapaciteta SEE Heritage mreže, kroz njeno organizaciono i pravno definisanje, unapređivanje njene vidljivost i uticaja i stvaranje osnove za održivost, i stvaranja održive mreže, koja bi bila stabilnija i aktivnija u oblasti svog djelovanja na području Jugoistične Evrope, a i šire.

Odavno sam nešto obećao, ima tome evo već godina i nešto, i evo došlo je vreme da obećanje i ispunim, govoreći o mestu u kome sam proveo godinu dana. Razlog zašto se ranije nisam oglasio jeste da najpre nisam poznavao stvari dovoljno, a kada sam ih upoznao, već je bilo kasno, jer sam izgubio svaki kritički stav i sopstvenu objektivnost. Isto kao što pišući i govoreći o Beogradu, u kome sam rođen i odrastao, ne mogu da budem objektivan, tako ni o Bratislavi, u kojoj sam proveo godinu dana, ne mogu da budem objektivan. Nadam se da cu uspeti da zadržim ipak neki stepen pristojnosti i da će ovaj moj putopis uspeti da vas natera da razmislite o tome da posetite ovaj grad, koji, generalno gledano, i nije predaleko od ovih naših krajeva...

Nacionalna komisija za saradnju sa UNESCO-m je oformila Odbor za područja svjetske kulturne i prirodne baštine. Predstavnica EXPEDITIO je imenovana kao jedna od članica Odbora za područja svjetske kulturne i prirodne baštine. Dužnost Odbora, kao specijalizovanog, stručnog, savjetodavnog tijela Komisije, je da prati programe UNESCO-a u navedenoj oblasti i da predlaže Komisji aktivnosti iz svog djelokruga. Odbor za područja svjetske kulturne i prirodne je počeo sa radom početkom decembra 2008. godine.

Razmišljajući o tome šta da napišem o Brnu, gradu na jugu Češke Republike, koga sam ove godine posetio u dva navrata, shvatio sam da šta god napišem neće biti dovoljno da izrazi ono što sam osećao dok sam istraživao i upoznavao se sa istorijom i kvalitetima Brna.