U petak 14. februara 2020. godine od 11:00 do 14:00 h u sali Centra za nevladine organizacije, Rakite IV Lamela I, Škaljari u Kotoru organizuje okrugli sto o stanju Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Cilj ovog okruglog stola je da se doprinese javnom dijalogu na temu stanja i statusa Područja Kotora na Listi Svjetske baštine i da se sagledaju neophodni koraci za izlazak iz trenutne situacije, kako bi se dugoročno obezbjedila zaštita izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora.
Na okrugli sto su pozvani ključni akteri vezani za zaštitu, planiranje i upravljanje Područjem Kotora, predstavnici relevantnih institucija i organizacije na opštinskom i državnom nivou, kao i predstavnici medija.
Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora (u daljem tekstu Područje Kotora) nalazi se UNESCO-voj Listi Svjetske baštine od 1979. godine. Još 2003. godine po prvi put su prepoznate ozbiljne prijetnje, tj. rizici koje prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija može imati po izuzetnu univerzalnu vrijednost Područja Kotora. Proces ubrzane urbanizacije se nije uspio kontrolisati i zaustaviti i stanje se posebno pogoršalo posljednjih godina.
Poslije 40 godina od upisa na Listu Svjetske baštine, stanje u kojem se trenutno nalazi Područje Kotora je izuzetno zabrinjavajuće. Bez obzira na formalna nastojanja Crne Gore da ispoštuje odluke Komiteta za Svjetsku baštinu, negativne promjene koje su jasno vidljive u prostoru pokazuju da nisu uspostavljeni neophodni mehanizmi za zaštitu izuzetne univerzalne vrijednosti ovog područja Svjetske baštine, i da se negativni trendovi nastavljaju. Trenutno su sistemi zaštite, planiranja i upravljanja Područjem Kotora potpuno degradirani i neefikasani. Sve to je uzrokovano na žalost i generalno veoma lošim sistemima prostornog planiranja i zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori, ali se na području Svjetske baštine Kotora posebno negativno odražava i veoma jasno vidi.
Zbog zabrinjavajućeg stanja u kojem se Područje Kotora nalazi, UNESCO/ICOMOS reaktivna mointoring misija je boravila u Kotoru u novembru 2018. godine i dala set preporuka za unaprjeđenje stanja. UNESCO-v Komitet za Svjetsku baštinu u odlukama sa posljednjeg zasijedanja, održanog u Bakuu u junu 2019. godine, poziva Crnu Goru, državu potpisnicu Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, da između ostalog u potpunosti sprovede sve preporuke misije iz 2018. godine, i da do 1. februara 2020. godine dostavi ažurirani izvještaj o stanju očuvanosti dobra i sprovođenju navedenih odluka, kako bi ga Komitet za Svjetsku baštinu pregledao na zasjedanju 2020. godine.
Komitet za Svjetsku baštinu u odlukama zahtijeva da država potpisnica dostavi revidirane verzije slijedećih dokumenata Centru za Svjetsku baštinu radi pregleda savjetodavnih tijela:
- Prostorno urbanistički plan Opštine Kotor
- izmjene i dopune Zakona o zaštiti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora
- revidovani Menadžment plan i
- unapređenju Procjenu uticaja na baštinu za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora radi usklađivanja okvira i instrumenata politike/planiranja
Od svih navedenih dokumenata javnosti su za sada jedino dostupe informacije o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Smatramo da je potrebno da sva zainteresovana javnost bude upoznata i uključena u sve faze procesa vezano za očuvanje statusa Područja Kotora na Listi Svjetske baštine i da bude upoznata na koji način se sprovode preporuke UNESCO/ICOMOS reaktivne mointoring misije i odluke Komiteta za Svjetsku baštinu.
Na okruglom stolu će na početku organizatori predstaviti zahtjeve Komiteta za Svjetsku baštinu i informacije koje su dostupne javnosti a koje svjedoče o stanju na Području Kotora. Nakon toga predviđena je diskusija sa svim akterima o tri ključne teme vezano za Područje Kotora, njegovu zaštitu, planiranje i upravljanje, i definisanje preporuka za dalje korake.
Okrugli sto se organizuje uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i dio je projekta „Aktivni građani za bolju Crnu Goru – Ka vladavini prava i održivom razvoju Crne Gore“, koji implementira NVO „Mreža za afirmaciju nevladinog sektora“ (MANS) u saradnji sa NVO “Crnogorsko društvo ekologa“, NVO „Green Home“, NVO CIZIP i NVO EXPEDITIO.
