Okrugli stol „Održivost grada i kultura“ održao se 21. travnja 2017. u Art radionici u Dubrovniku od 17 do 21 sat. Okrugli stol je vodila i moderirala mlada sociologinja i istraživačica Petra Marčinko.
Okrugli stol je bio otvoren za javnost, a u raspravi su sudjelovali i posjetitelji i pozvani predstavnici organizacija: partnerkse organizacije u projektu ACT4CITY (Ministarstvo prostora, Beograd; EXPEDITIO, Kotor; CCN, Skopje i ARL Dubrovnik); nezavisne organizacije i građanske inicijative iz Dubrovnika (Srđ je naš; PLACA – kolektiv za istraživanja o prostoru; DEŠA Dubrovnik); Gradske institucije i organizacije (Zavod za obnovu Dubrovnika, Dubrovačka razvojna agencija DURA); organizacije iz drugih hrvatskih gradova – Platforma 9,81 iz Splita; Muzej moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke).
Ukupno 19 sudionika iz navedenih organizacija aktivno je sudjelovalo u razgovoru, a živoj diskusiji pridružila se i publika okruglog stola.
Okrugli stol postavio je ideju „aktivnog stanovnika“ kao temelj ideje održivosti grada te žive i aktivne lokalne zajednice kao nužnosti svake održivosti gradova.
Nakon uvodnog dijela u kojem je predstavljen projekt ACT4CITY i dosadašnje aktivnosti i obrazložen temeljni stav o aktivnog građanstvu ili stanovništvu kao glavnim akterima i nositeljima održivosti života lokalnih zajednica kroz primjere i diskusiju otvorena su pitanja iz tema nužnih za živu i aktivnu lokalnu zajednicu: organizacija i samo-organizacija stanovnika, artikulacija problema, razine sudjelovanja, razine djelovanja, legalne mogućnosti i prepreke, politički načini djelovanja, solidarnost i udruživanje.
Program je bio grupiran u dvije cjeline:
1. (samo)organizirani građani – bottom up pristup
a) aktivistički pristup pokretanja dijaloga ili otvaranja rasprave ili čak sukoba oko nekog pitanja važnog za zajenicu na primjerima Inicijative Srđ je naš iz Dubronvika i aktivnosti Ministarstva prostora predstavili su Đuro Capor i Ljubomir Grgurević (Srđ je naš) i Božena Stojić (Ministarstvo prostora). Aktivistički pristup prvi je korak u aritkulaciji potreba zajednice i borbi za očuvanje javnih prostora, zajedničkih dobara i resursa, a pravo na djelovanje jedno je od temeljnih prava svakog stanovnika ili člana neke zajednice. Članovi Inicijative Srdj je naš posebno su istakli da su zadovoljni jer je upravo njihovim djelovanjem u prostor medija uveli prostornu problematiku – prostorna problematika je postala javna stvar.
b) intervencije arhitektonskih kolektiva – javni prostor u prostoru
postavljanje arhitektonskih platformi, pozornica, mobilnih paviljona kao „prostora u prostoru“ ili „prostora o prostoru“ predstavili su svoje projekte kojima su u prostoru Skopja (CCN) i Dubrovnika (Placa) intervenirali u javne prostore stvarajući prostor za djelovanje i aktiviranje stanovnika.
Projekt NAUTILUS konstrukta predstavio je Milan Dinevski, a projekt NOMAD predstavili su Ida Polzer i Lukša Suhor. Njihovi su uvodi i prezentacije otvorili raspravu o sudjelovanju građana u realizaciji tih projekata i na koje načine podići razine participativnosti i prepoznatljivosti suvremenih intervencija u prostoru kao otvorenih poligona za djelovanje u (mikro) lokalnim zajednicma. Tema gradskih kotara ili mjesnih zajednica aktualizirana je ovim dijelom razgovora. U većini gradova ta razina lokalne samuprave je ukinuta i potrebno je na neki način na kvartovskoj razini potaknuti djelovanje i sudjelovanje stanovnika. Privremeni paviljoni mogli bi biti način na koji bi se lokalne zajednice na mikro razinama mogle okupiti i artikuirati svoje potrebe – uređenje površina, više javnih prostora, mini reciklažna dvorišta, uređenje i očuvanje zelenih površina (popis stabala ...) i sl.
c) dokumentarno – umjetnički projekti
U ovom dijelu razgovora, a koji je ujedno i izazvao najveće zanimanje i diskusiju, predstavljeni su dokumentaristički umjetnički projekti stanovnika Kotora i Splita. Gosti iz Kotora predstavili su proces rada na predstavi KoTo(r) o Kotoru - kako je ta predstava promijenila njihove živote i kako je utjecala na njihovu lokalnu životnu sredinu. Sudionici iz Splita – Ana Peraica i Marin Krpetić predstavili su rad udruge stanara Dioklecijanove palače i izložbu fotografija „Krhotine“. Radi se o izložbi fotografija Palače za vrijeme ljetne turističke sezone koje snimaju stanovnici same Palače.
Ova je tema otvorila vrlo dug i zanimljiv razgovor o životu u spomenički zaštićenim urbanim cjelinama (Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir ...) kao i o mogućnostima života (opstanka) u gradovima pretjerano eskploatiranima turističkom industrijom. Prijedloga je bilo puno od zajedničkih umjetničkih akcija do Povelje povijesnih gradova pod zaštitom UNESCO-a, učlanjivanja u mrežu povijesnih gradova, registracije udruga stanovnika povijesnih gradova koje se registriraju pri UNESCO-u te sudjeluju u njihovim istraživanjima i dr. Ovaj je segment razgovora pokazao da stanovnici središta gradova znaju prepoznati mjere koje bi trebale biti provedene kako bi život u njima bio kvalitetniji i održiviji tj. kako se središta gradova ne bi prepustila samo turističkoj ekonomskoj eksploataciji nego kako bi opstale žive i aktivne zajednice stanovnika.
Ova se tema idealno nadovezala na drugi dio programa koji se bavio projektima (gradskim ili nezavisnim) koji zahtijevaju i/ili podrazumijevaju aktivno sudjelovanje građana u njihovoj realizaciji.
2. građanska participacija
a) najprije je predstavljen Plan upravljanja zaštićenom povijesnom jezgrom Dubrovnika koji izrađuje Zavod za obnovu Dubrovnika, a u koji je osim stručnjaka uključen veliki broj građana i građanskih udruga i za čije je potrebe kako bi se donijela podloga za izradu Plana upravljanja realiziran niz radionica s međunarodnim stručnjacima i kao i opsežno anketno istraživanje o broju i načinu života stanovnika gradske jezgre Dubronvika. Te su aktivnosti i mehanizme uključivanja građana predstavile Marija Grazio i Ana Marinković predstavnice stanovnika i građanskih udruga u procesu izrade Plana upravljanja.
b) Miranda Veljačić i Slaven Tolj su predstavili izložbu „We need it – we do it“ koja je na prošlogodišnjem Bijenalu u Veneciji predstavila tri projekta društvno-kultrunih centara u Hrvatskoj kao novih prostora aktivne zajednice, a koji su ujedno i projekti koji su reaktivirali zapuštene ili nekorištene objekete – POGON, Zagreb; BENČIĆ – MMSU Rijeka, DOM MLADIH Split. Prostori kulurno društvenih centara predstavljeni su kao otvorene platforme za djelovanje, susrete, aktivno sudjelovanje kako umjetnika i kulturnih radnika tako i stavnovnika i neposrednog susjedstva tih prostora. To su novi otvoreni javni prostori čije sekorištenje temelji na načelima suradnje, solidarnosti, razmjene i otvorenosti.
Zbog dužine trajanja nisu predstavljeni projekti Plana upravljanja spomeničkim komplekosm Lazareta u kojem nastaje novi društveno-kulurni centar temeljen upravo na gore navedenim načelima, te plan revitalizacije ljetnikovca Gučetić – Lazarević u Mokošici kroz ideju paricipativnog upravljanja i budgetiranja te projekt Urban Planning for Citizens koji Generalni urbansitički plan Dubrovnika putem GIS platforme približava i pojašnjava stanovnicima.
Ideja ovako koncipiranog Okruglog stola bila je prije svega usmjerena potrebi da svi sudionici predlože rješenja problema koje su primijetili i na različite načine artikulirali.
U razgovoru su sudjelovali:
Đuro Capor, Ljubomir Grgurević (Srđ je naš); Srdjana Cvijetić(Art radionica Lazareti), Slaven Tolj ARL i MMSU Rijeka) Ana Marinković i Marija Grazio (Plana upravljanja zaštićenom povijesnom jezgrom Dubrovnika) Jelena Brbora (DURA), Miranda Veljačić (Platforma 9,81), Ida Polzer i Lukša Suhor (PLACA kolektiv za istraživanja o prostoru); Ana Peraica i Marin Krpetić (GET – Udruga stanara Dioklecijanove palače), Marjan Šantić, Zorana Milošević, Slavica Lompar, Mirjana Petrović, Dragan Jovanović (sudionici predstave KoTo(r) o Kotoru); Ana Grgić (Udruga Deša) Božena Stojić (Ministarstvo prostora Beograd), Milan Dinevski (CCN Skopje).
Izvještaj pripremila: Srđana Cvijetić
-----------------
The project ACT4CITY is funded by Balkan Arts and Culture Fund BAC. BAC is supported by the Swiss Government through the Swiss Agency for Development and Cooperation (SDC) and the European Cultural Foundation (EFC).
